Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je na otvorenju znanstvenoga skūpa o položaju Hrvatov u Srbiji od razdoblja do Domovinskoga boja do danas ki su u organizaciji Zajednice protiranih Hrvatov iz Srijema, Bačke i Banata održali 6. maja u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu.
ZAGREB — U svojem pozdravnom govoru Petir je istaknula kako joj je kao hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu važno osigurati ravnopravnost i zašćitu prav hrvatskoga naroda — kako u samoj Hrvatskoj, tako i izvan nje granic. Rekla je kako je u svakodnevnom kontaktu s Hrvati ki živu u Vojvodini tr je vrlo dobro upoznata s njevimi problemi.
„S jedne strane našim Hrvatom u Vojvodini moram odati priznanje na hrabrosti i snagi, kao i vam ki ste protirani iz svojih domov u Srijemu, Bački i Banatu, s druge strane, ispunjena sam izmišanimi ćuti tuge i ljutnje zbog života koga Hrvati u Srbiji i danas živu podvrgnuti svakodnevnoj diskriminaciji i neprijateljstvu“, rekla je zastupnica Petir, ka Europsku komisiju redovito upozorava na probleme s kimi se suočava hrvatska nacionalna manjina u Srbiji, kao i na neprocesuiranje bojnih zločinov. Tako je poslidnje pitanje Komisiji uputila prošloga miseca slijedom odbacivanja kaznene prijave ku je podnio Fond za humanitarno pravo u slučaju braće Abjanić.
„Ta odluka srbijanskoga tužiteljstva nastavak je neprocesuiranja zločina protiv človičnosti ki su počinjeni na teritoriju današnje Republike Srbije protiv Hrvatov“, ustvrdila je Petir dodavši kako je od Komisije tražila odgovor na pitanje je li procesuiranje bojnih zločinov nad hrvatskim stanovničtvom u Vojvodini dio obvezov ke Srbija triba ispuniti u pregovori o pristupanju EU.
Uza to, Petir se je osvrnula i na Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Srbije tr podsjetila da je pravna analiza Zakona ku su izdjelali stručnjaki Hrvatske akademije pravnih znanosti, a ka je napravljena upravo na zahtjev zastupnice Petir, utvrdila da je člankom 2. i 3. Zorz-a Rep. Srbija upotribila proizvoljnu konstrukciju — u teoriji i praksi poredbenoga i medjunarodnoga kaznenoga prava — nepoznatoga hibrida načela primjene kaznenoga zakonodavstva u prostoru ko po sadržaju i suštini ne odgovara načelu univerzalne jurisdikcije, kao niti jednom drugom poznatom načelu važenja kaznenoga zakonodavstva u prostoru.
„Nije me strah reći i zahtijevati da sporne članke Zorz-a Srbija mora ukinuti ako želji nastaviti svoj europski put. Gdo se to ne usudi reći i zatražiti, tomu nije stalo do Hrvatske, ta je zaboravio žrtvu ku je RH dala i podnijela pod srpskom agresijom, ta naše branitelje stavlja ponovno u progon“, bila je odrješita Petir zaključivši da ukidanje toga zakona i zašćita Hrvatov u Vojvodini moraju biti prioritet RH.
Podsjetimo, Petir je od Europske komisije zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvatov u Vojvodini na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku. Komisiju je upozorila i na gašenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadniki hrvatske nacionalnosti. Upozoravala na govor mržnje prisutan u srbijanski mediji tr općenito u javnom diskursu. Reagirala je i na prijetnje i uvrede bojnoga zločinca i zastupnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja upućene predstavniki hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
(hu benedikt)