Nije teško zbuditi želju za učnjom jezika. Znate kako?

Kako živiti od jezika?

Status i rentabilitet manjinsk­o­ga jezika se more poboljšati samo onimi mjerami, ke govo­r­nikom jezične manjine pru­ža­ju materijalno do­brostanje. M­o­rebit Vam još odzvanja u uhu reklamni slogan Gospodarske komore: „Geht’s der Wirtschaft gut, geht’s uns allen gut“. Baza dobrostanja je us­pje­š­na ekonomija.

Tagovi: 

Kako se umirajućemu jeziku more poboljšati status?

Zač je potribna reklama za jezik?

Zato da bi manjinski jezik u javnosti nastao popularan, je potribno propagirati ga. Tomu na priliku služu naticanja (Wettbewerbe). Natica­nja u Hrvatskoj za najbolju novu hrvatsku rič priredjuje časopis Jezik. Podupira jezična kultura tim, da se upozorava na tudjice, ke nepotribno ulazu u hrvatski je­zik i da se jača svist o tom, da je potribno kre­iranje novih riči, da bi se mogao razvijati jezik. 2011. ljeta je nagradjena najbolja rič za „Tip­p­fehler“, i to „zatipak“. Spodobne akcije bi bile potribne i za gradiš­ćanskohrvatski jezik.

 

Tagovi: 

Gdo nosi odgovornost za kvalitet jezika?

Gradišćanskohrvatske sociolingvističke okolnosti otežavaju skrb za jezičnu kulturu. Ali za tešku situaciju gradišćansko­hrvatskoga jezika nisu krive sa­mo negativne soci­olingvističke prilike. Negativan udio u tom ima i gramatička norma, ku pi­s­ci i govorniki prem dobre normativne Gramatike, ne poštuju. Nositelj jezične kulture je istotako i kvalitetan i reprezentativan Rje­čnik gradišćansko­hrvatskoga jezika, ki se stalno mora obnavljati i proširivati. Nažalost fali leksikografija i terminografija. Nezadovoljavaju­ća jezična izobrazba govornikov i piscev je velik problem za kulturu jezika. Publikacije, u ki vrvi od jezičnih falingov po­t­kopavaju jezičnu kulturu. Jezi­čni savjetniki ne postoju.

Tagovi: 

Zač ne bi proširili i predjelali naš Rječnik?!

Prvi rječnik je baza

Vokabular gradišćanskohrvat­skoga jezika je izašao 1982. ljeta u prvom svesku Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvat­skoga rječnika. Leksikograf bi rekao, da je ovo opći rječnik, ar sadržava reprezentativan korpus gradišćan­skohrvatskoga jezika i sve vrsti riči, adjektive, substantive itd. On je trojezi­čan. Nimški jezik mu je izvorni, a gradišćanskohrvat­ski i standardnohrvatski jezik su mu ciljni jeziki. Mišljen je kot preskriptivni rje­čnik, ar propisuje standardne ri­či, odnosno ke n­eka hasnujemo u teksti i u govo­ru javne komunikacije.

Tagovi: