Status i rentabilitet manjinskoga jezika se more poboljšati samo onimi mjerami, ke govornikom jezične manjine pružaju materijalno dobrostanje. Morebit Vam još odzvanja u uhu reklamni slogan Gospodarske komore: „Geht’s der Wirtschaft gut, geht’s uns allen gut“. Baza dobrostanja je uspješna ekonomija.
Ako država kani, da manjinski jezik preživi, ga mora proširiti na odredjena područja, takozvane domene.
Zato da bi manjinski jezik u javnosti nastao popularan, je potribno propagirati ga. Tomu na priliku služu naticanja (Wettbewerbe). Naticanja u Hrvatskoj za najbolju novu hrvatsku rič priredjuje časopis Jezik. Podupira jezična kultura tim, da se upozorava na tudjice, ke nepotribno ulazu u hrvatski jezik i da se jača svist o tom, da je potribno kreiranje novih riči, da bi se mogao razvijati jezik. 2011. ljeta je nagradjena najbolja rič za „Tippfehler“, i to „zatipak“. Spodobne akcije bi bile potribne i za gradišćanskohrvatski jezik.
Pet stupov nosi kulturu jezika:
1. Hasnovanje jezika
2. Istraživanje jezika
3. Jezično savjetovanje
4. Jezična kritika
5. Reklama za jezik
Gradišćanskohrvatske sociolingvističke okolnosti otežavaju skrb za jezičnu kulturu. Ali za tešku situaciju gradišćanskohrvatskoga jezika nisu krive samo negativne sociolingvističke prilike. Negativan udio u tom ima i gramatička norma, ku pisci i govorniki prem dobre normativne Gramatike, ne poštuju. Nositelj jezične kulture je istotako i kvalitetan i reprezentativan Rječnik gradišćanskohrvatskoga jezika, ki se stalno mora obnavljati i proširivati. Nažalost fali leksikografija i terminografija. Nezadovoljavajuća jezična izobrazba govornikov i piscev je velik problem za kulturu jezika. Publikacije, u ki vrvi od jezičnih falingov potkopavaju jezičnu kulturu. Jezični savjetniki ne postoju.
Vokabular gradišćanskohrvatskoga jezika je izašao 1982. ljeta u prvom svesku Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatskoga rječnika. Leksikograf bi rekao, da je ovo opći rječnik, ar sadržava reprezentativan korpus gradišćanskohrvatskoga jezika i sve vrsti riči, adjektive, substantive itd. On je trojezičan. Nimški jezik mu je izvorni, a gradišćanskohrvatski i standardnohrvatski jezik su mu ciljni jeziki. Mišljen je kot preskriptivni rječnik, ar propisuje standardne riči, odnosno ke neka hasnujemo u teksti i u govoru javne komunikacije.