Kakove izglede gradišćanskohrvatski jezik ima s Jezičnom čartom?

Kako važna je Jezična čarta?

Jezična čarta, ka se s punim imenom zove Europska čarta o regionalni i manjinski jeziki, je instrumenat, ki služi planiranju jezikov, ki u nekoj državi nisu dominantni. Jezičnu čartu je objelodanilo Vijeće Europe (Europarat) 1992. lje­ta. Obično ju prati Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjin iz 1995. lje­ta. Države, ke su potpisale Okvirnu konvenciju i Jezi­čnu čartu, se obavezuju, da ćedu čuvati i podupirati pripadnike manjin i im garantirati jednaka prava kot je imaju pripadniki većin­ske jezične zajednice neke države. Jezična čarta je za manjinske jezike Europe zbog toga tako važna, kad je jedan od rijetkih dokumentov, ki sadržava paket mjerov, kako bi se pripadnikom manjin u javnom žit­ku omogućilo hasnovanje ma­njin­­skoga jezika. Države potpisnice Čarte su dužne, da pri­znaju regionalne i manjinske jezike, ki su prošireni na od­re­djenom državnom teritoriju i da je promiču dobrohotnom politikom i prikladnim zako­nodavstvom.

Tagovi: 

Sami ne moremo, a pomoći nimamo, kako širiti, modernizirati, održavati jezik

Projdući put smo se bavili tim, kako čistiti, revitalizirati, reformirati i standardizirati gradišćanskohrvatski jezik.

 

Kako širiti jezik?

Ako jezik ima ekonomsku hasan, mu se broj govornikov velje poveća i on se širi sam od sebe. Gospodarska vridnost gradišćanskohrvat­skoga jezika praktično ne postoji. Zato se ga ljudi ne kanu ni učiti. Od gradiš­an­skohrvatskoga jezika ne moru živiti. Tamburicom se ne zaslužuju pinezi. Ona je u slobodnom vrimenu dob­ra zabav.

Tagovi: 

Ča se djela, kad se planira umirajući jezik?

Sociolingvist, Moshe Nahir, ki se je intenzivno bavio s planiranjem jezika, osobito hebrejskoga i katalanskoga — oba­dva jeziki se pozitivno razvijaju — spominja 11 točak, ke se tribaju respektirati pri planiranju jezika (Na­hir 2006/2003: 424-436):

 

● Čišćenje jezika (Language Purification): Jezik se mora hasnovati po čvrsti regula. Prvič ga tim čuvamo tudjih uticajev, a drugič kultiviramo tim kodificirani standard. Za to je potribna jezična kritika s ci­ljem normativnoga i korektnoga hasnova­nja jezika.

Tagovi: 

Zač je jezična komisija tako važna za gradišćanskohrvatski jezik?

Zač jezik počne drimati?

Kad pripadniki neke manjine zbog socijalnoga napretka svoj materinski jezik zaminu za je­zik većinskoga naroda, ma­njin­ski jezik polako zaspi. U lingvistiki govorimo o „dormantnom“ ili „spavajućem“ jeziku (prisp. Hinton 2011: 291). Kad manjinski jezik u širokoj javnosti nije živ, on nima ni prestiža, a ni moći. To negativno djeluje na motivaciju pripadnikov manjine, da bi oni svoju dicu naučili drimajući jezik.

Tagovi: 

Kako uspješni moru biti volonteri pri širenju jezika?

Motivacija

Nije interesantno učiti se jezik prez hasni. Zato sociolingvist Jaroen Darquennes veli, da se školstvo mora uvezati „in eine regional verankerte aber sowohl lokal wie auch global operierende Wirtschaft“ (2012: 11). Podučavanje jezika je bi­lo uspješno, ako se je u­godalo govornike animirati za hasnovanje ma­njinskoga jezika i ako se je povećao broj govornikov manjinskoga jezika. Za­to država mora jezik širiti i alfabetizirati jezičnu zajednicu. Ljudi mora­ju biti motivirani za uč­nju manjins­koga jezika. Država svojoj manjini mora omogućiti hasnova­nje jezika od dičjih jaslic do sveučilišća. Jezično znanje se mora evaluirati, da bi se mogao objektivirati uspjeh. Prioritet mora imati kvalitet pod­učavanja i jezične kompetencije.

Tagovi: