Ča se djela, kad se planira umirajući jezik?

Sociolingvist, Moshe Nahir, ki se je intenzivno bavio s planiranjem jezika, osobito hebrejskoga i katalanskoga — oba­dva jeziki se pozitivno razvijaju — spominja 11 točak, ke se tribaju respektirati pri planiranju jezika (Na­hir 2006/2003: 424-436):

 

● Čišćenje jezika (Language Purification): Jezik se mora hasnovati po čvrsti regula. Prvič ga tim čuvamo tudjih uticajev, a drugič kultiviramo tim kodificirani standard. Za to je potribna jezična kritika s ci­ljem normativnoga i korektnoga hasnova­nja jezika.

Tagovi: 

Zač je jezična komisija tako važna za gradišćanskohrvatski jezik?

Zač jezik počne drimati?

Kad pripadniki neke manjine zbog socijalnoga napretka svoj materinski jezik zaminu za je­zik većinskoga naroda, ma­njin­ski jezik polako zaspi. U lingvistiki govorimo o „dormantnom“ ili „spavajućem“ jeziku (prisp. Hinton 2011: 291). Kad manjinski jezik u širokoj javnosti nije živ, on nima ni prestiža, a ni moći. To negativno djeluje na motivaciju pripadnikov manjine, da bi oni svoju dicu naučili drimajući jezik.

Tagovi: 

Kako uspješni moru biti volonteri pri širenju jezika?

Motivacija

Nije interesantno učiti se jezik prez hasni. Zato sociolingvist Jaroen Darquennes veli, da se školstvo mora uvezati „in eine regional verankerte aber sowohl lokal wie auch global operierende Wirtschaft“ (2012: 11). Podučavanje jezika je bi­lo uspješno, ako se je u­godalo govornike animirati za hasnovanje ma­njinskoga jezika i ako se je povećao broj govornikov manjinskoga jezika. Za­to država mora jezik širiti i alfabetizirati jezičnu zajednicu. Ljudi mora­ju biti motivirani za uč­nju manjins­koga jezika. Država svojoj manjini mora omogućiti hasnova­nje jezika od dičjih jaslic do sveučilišća. Jezično znanje se mora evaluirati, da bi se mogao objektivirati uspjeh. Prioritet mora imati kvalitet pod­učavanja i jezične kompetencije.

Tagovi: 

Kad su učitelji kompetentni, školari znaju dobro jezik

Ča je dužnost škol?

Da bi se u jezičnoj zajednici povećao broj ljudi, ki govoru manjinski jezik, je potribno planirati učnju jezika (prisp. Sallabank 2011: 281). Pokidob da roditelji sve rjedje svoju dicu uču ma­njinske jezike, je dužnost škol, izravnati ta gubitak. Ali premalo je kvalificiranih učiteljev, ki bi mogli podučavati ugrožen jezik. Zato je potribna mudra investicija u izobrazbu učite­ljev. Jako važan je kontinuitet izobrazbe, i to od dičjih jaslic do sveučilišća.

 

Tagovi: 

Ku vezu imaju AIDA pak parfem s našim jezikom?

Zbog čega neka prodavamo jezik?

Projdući put smo tvrdili da je jezik produkt kotno parfem. To znači, da se jezik more prodavati kot se more prodavati parfem. Pritom je važno do­znati interese kupcev. Ako interesi nisu poznati, produkt ne more biti adekvatno skrojen za ciljnu grupu. Produkt naime mora zbuditi po­zi­tiv­ne asocijacije kod kupca, a zato moramo probuditi atraktivitet pro­dukta. To znači, da moramo kod kupca izazvati že­lju, da se kani učiti jezik. Prodat ćemo na kraju samo on produkt, ki je perfektno pogodio potriboće konzumenta.

Tagovi: