Kako da se ovi Hrvati i oni Hrvati ne razumu?

Zač su Hrvati iz Hrvatske drugačiji nego Gradišćanski Hrvati? 

Gradišćanski Hrvati jur pol tisućljeća dugo već ne participiraju u hrvatskoj povijesti. Oni su u svojoj novoj domovi­ni prešli različne povijesne epo­he i su bili uvezani u različne političke sisteme. Gradišćanski Hrvati nisu u stanju razumiti posljedice komunizma na men­talitet Hrvatov u Hrvatskoj. Ovde kolidiraju dvoja osvido­čenja, a na svako su uticali svojevrsni kulturni procesi, ki su se ugravirali u jezik, u kom se zrcali tipična kultura. Različne kulturne memorije ote­ža­­vaju interakciju. Gradiš­ćan­ski Hrvati i Hrvati iz Hrvatske su si tudji.

Tagovi: 

Kako se slabiji jezik stoljeća dugo bori s jačim?

Vokabular, koga človik hasnuje javno, je drugačiji nego on, koga hasnuje u privatnoj sferi. Slabomu jeziku, a to je u na­šem slučaju gradišćanskohrvat­ski jezik, fali vokabular, koga ima nimški jezik. Zato dvojezi­čni govorniki jeziku, koga hasnuju javno, već cijenu, nego onoga, koga hasnuju privatno, u vlašći četiri zidi. Tu situaciju zovemo diglosija, a ona ne daje pozitivne izglede za budućnost jezika.  Dominantan jezik na kraju nadvladava slabiji jezik. Kadakoč je to prlje, a kadakoč kašnje. I tako diglosija more durati još i stoljeća dugo kot to proizlazi iz gradiš­ćanskohrvatske situacije (pri­spodobi Schiffman 1997: 207; Grinevald Craig 1997: 259).

Tagovi: 

Veleposlanica jezičnoga podupiranja

BEČ — Televizijska talk-masterica Barbara Karlić je veleposlanica/ambasadorica za jezično podupiranje i jezi­č­nu integraciju predškolske i školske dice. Barbara Krlić ispunjuje ovu časnu funkciju za projekt »JezikIgraJačenje«, ki kani dici olakšati učnju jezika muzikom i je izdalo četire ko­m­paktne ploče. Barbara Karlić se kani kao veleposlanica za je­zično podupiranje i integraciju dice zalagati za većjezičnost.

 

Skupni jezik nas dili! - O monografiji o Jurici Čenaru od Ðure Vidmarovića

Nije svakidanji dogadjaj, da se kakova knjiga od gradiš­ćanskoga Hrvata pojavi u Hrvatskoj. Zato nas neobično veseli ov izuzetni doga­djaj, monografija o Jurici Čenaru s njegovimi pjesmami u izdanju, na brigi Ðure Vidmarovića, ekscelentnoga poznavaoca naše kulturnopovijesne situacije i književnosti. Naslov knjige je »Jurica Čenar hrvatski pjesnik iz Gradišća«, Split 2015, n­a­klada Bošković, podnaslov Juričina pjesma: »rič / tvr / jezik / naš / jurica«.

 

Kakove izglede gradišćanskohrvatski jezik ima s Jezičnom čartom?

Kako važna je Jezična čarta?

Jezična čarta, ka se s punim imenom zove Europska čarta o regionalni i manjinski jeziki, je instrumenat, ki služi planiranju jezikov, ki u nekoj državi nisu dominantni. Jezičnu čartu je objelodanilo Vijeće Europe (Europarat) 1992. lje­ta. Obično ju prati Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjin iz 1995. lje­ta. Države, ke su potpisale Okvirnu konvenciju i Jezi­čnu čartu, se obavezuju, da ćedu čuvati i podupirati pripadnike manjin i im garantirati jednaka prava kot je imaju pripadniki većin­ske jezične zajednice neke države. Jezična čarta je za manjinske jezike Europe zbog toga tako važna, kad je jedan od rijetkih dokumentov, ki sadržava paket mjerov, kako bi se pripadnikom manjin u javnom žit­ku omogućilo hasnovanje ma­njin­­skoga jezika. Države potpisnice Čarte su dužne, da pri­znaju regionalne i manjinske jezike, ki su prošireni na od­re­djenom državnom teritoriju i da je promiču dobrohotnom politikom i prikladnim zako­nodavstvom.

Tagovi: 

Sami ne moremo, a pomoći nimamo, kako širiti, modernizirati, održavati jezik

Projdući put smo se bavili tim, kako čistiti, revitalizirati, reformirati i standardizirati gradišćanskohrvatski jezik.

 

Kako širiti jezik?

Ako jezik ima ekonomsku hasan, mu se broj govornikov velje poveća i on se širi sam od sebe. Gospodarska vridnost gradišćanskohrvat­skoga jezika praktično ne postoji. Zato se ga ljudi ne kanu ni učiti. Od gradiš­an­skohrvatskoga jezika ne moru živiti. Tamburicom se ne zaslužuju pinezi. Ona je u slobodnom vrimenu dob­ra zabav.

Tagovi: