S novim akademskim ljetom 2017./2018. ćedu početi sa studijem Gradišćanskohrvatski/Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće (HN su o tom pisale). To znači da ćedu se budući učitelji i učiteljice u Željeznu moći studirati Hrvatski za sve vrste škol u Gradišću. Ov studij se nudi u okviru Nove izobrazbe pedagogov i pedagogic i je nastao u uskoj kooperaciji sa Sveučilišćem Graz. Profesuru za novostvorenu Katedru za hrvatski jezik je dostala Zorka Kinda-Berlaković. U sljedećem objavljujemo intervju s profesoricom hrvatskoga jezika ki je publiciran na domaćoj stranici PH Burgenland <newsletter@ph-burgenland.at>.
Ča je bila Vaša motivacija, da ste se odlučili za podučavnje?
Pokidob su moji roditelji bili učitelji, ja zapravo nisam kanila podučavati nego tumačiti ili istraživati. (Se smije.) Ipak sam znala, da to mora biti ča s jeziki. Jeziki i većjezičnost su kod nas doma jur svenek zauzimali važno mjesto. Ali pak sam dost ljuto uptila, da i ja rado podučavam, jer u prvom ljetu Beči sam uz studij držala jezične tečaje za dicu i mladinu. Kad sam kao gradišćanska Hrvatica dostala stipendiju za studij u Hrvatskoj, sam se odlučila da ću i ja biti učiteljica, ter sam tako nastavila s obiteljskom tradicijom.
Ča su bile Vaše najvažnije štacije u Vašem poslovnom životu?
Po studiju sam deset ljet djelala kao učiteljica u bečanski škola a uza to i kao lektorica na Sveučilišću Beč, na Gospodarskom sveučilišću Beč i na Stručnoj visokoj školi u Željeznu. Kad imaš u isto vrime troja ili četvera namješćenja i jako različne grupe za podučavanje, se ljuto naučiš dobro organizirati. Važno je bilo i iskustvo, da ne moreš svenek podučavati po nekoj odredjenoj šemi. Zapravo, za dobro podučavanje nije dost, ako imaš dobru knjigu i ako obdjelaš sve gradivo. Ne, procesi u učnji su jako različni i mora se zgledati na jako čuda faktorov. S današnjega gledišća sam zahvalna, da sam imala ovu „fazu učnje“ u različni podučavni situacija. Kad sam konačno dostala ugovor na neodredjeno vrime na Sveučilišću Beč, sam dostala i priliku, da uz podučavanje i istražujem i objavljujem na znanstvenom polju.
Ke teme su Vam dosad bile važne kod istraživanja?
Bavila sam se uglavnom jezičnimi i didaktičnimi temami, pred svim ča se naliže gradišćanskohrvatskoga jezika. U svojoj disertaciji sam istražila razvitak gradišćansko-hrvatskoga školstva a i moji kašnji znanstveni prinosi se bavu različnimi aspekti dvojezičnosti u jeziku i društvu. Uzato sam i suradjivala kod sastavljanja gradišćanskohrvatske gramatike, različnih hrvatsko-nimških rječnikov i stručnih monografijov. Na didaktičkom polju se bavim i hrvatskom centralnom maturom u Austriji i različnimi aspekti podučavanja.
Ka djelatna težišća imate na Pvš Gradišće?
Najveći prioritet ima upeljanje studijskoga predmeta Hrvatski na našoj visokoj školi, a to uz podupiranje rektorata, jer početo s akademskim ljetom 2017./18. će se moći študirati i Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće! Zvana toga sam uključena u izgradnju našega Didaktičkoga centra za većjezičnost i interkulturalnu učnju, kade ćemo realizirati različne projekte na području izobrazbe ali i istraživačke projekte. Ovde imam i mogućnost za medjunarodnu znanstvenu suradnju. A u samom podučavanju je najvažnije da izobrazimo narašćaj na najbolje mogući način.
Ku knjigu ste si preštali u zadnje vrime?
Dičju knjigu »Črljeni plašć« Heinza Janischa i Birgitte Heiskel, a to i u nimškom originalu i u odličnom gradišćanskohrvatskom prijevodu Heli Buranić i Mirjam Meršić. Knjigu od srca preporučujem i mladim i starim, jer se bavi jako aktualnom temom u našem društvu.