Hkd-Gradišće je bio na izletu u Zadru

ZADAR — Kako je izjavio generalni sekretar Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u Gradišću, Mate Kliković, bili su sa svojimi seoskimi povjereniki i suradniki na izletu i na naobrazbeni dani u Zadru u Hrvatskoj. Svega skupa je sudjelivalo 76 ljudi. Kako je rekao Kliković, na trodnevnom putovanju su razgledali znamenitosti Zadra, Dugoga otoka, Kornatov i parka prirode u Talašćica. Hakadeovci su putovali dvimi busi. U Zadru su pred svim razgledali katedralu a pri izletu na brodu su se družili i skupa jačili. Pokidob su neki imali sa sobom i svoje tambure, su zabavljali i druge putnike.

Tagovi: 

Hrvatski skeči na gimnaziji u Željeznu

ŽELJEZNO — Petak, 23. aprila predstavili su školarice i školari 2.F i 4.F razreda Savezne gimnazije u Željeznom različite hrvatske skeče da bi oduševili brojnu publiku —svoje roditelje, staristarje, tovaruše, družice i profesorice i profesore. Kroz predstavu peljala su sama dica, ka su se i za muzički okvir skrbila. Već ki od gostov je diboko ganut prošao i rekao „Tako lipo da smo opet mogli slušati hrvatski jezik, a to kroz već od jedne ure dugo“.

Tamburica Uzlop na tečaju

UZLOP — U intenzivnom vježbanju su uzlopski tamburaši i tamburašice perfekcionirali jur uvježbane koncertne kusiće i jačke, ali učili su se i nove kusići. Uza to su i skupa s učiteljem iz Solnograda vježbali jačenje u zboru, a da se i tijelo malo razgiba, se nije pozabilo na tanac, a to pod peljanjem Ljube Sinovac. I ako se je od petka navečer do nedilje do objeda ukupno 12 uri vježbalo, su bili svi u društvu od ovih aktivitetov oduševljeni i su deponirali želju, da se pri kom drugom većem projektu opet organizira ovakov skupni tamburaški tečaj.

Tagovi: 

Moć srca i ljubavi

Srce me inspirira, nadahnuje. Srce i misli su jedno, tako i osjećamo ćuti. Ne ćuti ta zaspravlje od srca, ki zna izraziti, povidati ljubav, jer prava, velika ljubav se ne da izreći. Veliki ugarski pjesnik, Sándor Petöfi, po krvi Srbin i Slovak, piše u svojoj pjesmi „U dimu moj plan“: Imao je svakakovih misli, lipši od lipših, kad se je približavao svojemu domu, svojoj majki, i kad je došao do nje, pozabio je na sve svoje misli, lipe riči, ke je htio reći svojoj majki, jer joj je nek pao za vrat i u ovom zagrljaju ostao bez riči.

Osnovna škola »Mihovil Naković« u Koljnofu slavi 130 ljet postojanja

KOLJNOF — Zahvaljujući bivšemu ravnatelju Franji Pajriću su povećali školu početkom devedesetih ljet i od tada se stalno modernizira. Sadašnja ravnateljica Agi Sárkőzi spomenula je i one bivše učitelje i učiteljice ki nisu mogli dojti na priredbu zbog visoke starosti ili bolesti ali spomenuli su se i na te djelatnike ki već nisu med njih. Uz jačku „Spomeneš se na stare priče“ su nažgali jednu sviću svim, ki su doprinesli razvitku ove ustanove i ki su žrtvovnim djelom podučavali dicu u Koljnofu.

Klapsko pjevanje neka bude samo pjevanje!

Vjerojatno ide već komu tako: Ako začuje za hrvatsku klapu da kade nastupa u blizini, ne triba dugo razmišljati. Laka je odluka da se ide tamo kako bi se čulo to predivno muško ali i žensko jačenje divnih melodijov, ke tako pogadjaju ćut i srce ods. dušu. No, u zadnjem času se to većglasno jačenje i nastupanje već klapov pretvara u zabavne koncerte uz sve „regule“ zabavne muzike. Dakle, mislu da tribaju imati rhythm-section i precussion (sintisajzera i bubnje) da bi bio još izražajniji sound (zvuk) i da bi bio još jasniji ritam. Ljubiteljem klapske pjesme to pravoda ne paše.

Tagovi: 

Po svojem jeziku človik more preživiti (2)

«Staramati KE» i nje rodbina imaju jezični problem, koga dalje davaju sljedećim generacijam: 4 od nje 6 dice i 10 od nje 24 unukov nerazumljivo mumljaju (nuscheln). Nisu u stanju naučiti se gramatiku ili strukturirati rečenice. 1998. ljeta su nimški stručnjaki Max-Planck-instituta identificirali defekt gena familije KE i pritom otkrili FoxP2-gen, ki je odgovoran za jezičnu sposobnost človika. FoxP2 je gen, komu znanstveniki pripisuju važnu ulogu pri prisvajanju jezika. U slučaju da je FoxP2 defektan, ne postoji jezična sposobnost.

Tagovi: 

U čemu Ugri i Ugarska moru biti uzor Hrvatom i Hrvatskoj

Nas Gradišćanske Hrvate jako čuda veže uz Ugre i nas povezuje s Ugri. Ne samo zato, kad su se naši preoci stoljeća dugo ćutuli ne samo kao Hrvati nego pred svim i kao Ugri, i ne samo zato, kad su naši puno toga ugarskoga preuzeli u naše običaje, još i jezik a neki kažu još i mentalitet, nego i zato kad živimo na istom prostoru, u istoj sredini Europe, ku hvalabogu danas već ne dilu granice kako su to još činile pred manje od dvajset ljet. Ne moremo se dosta nadiviti Ugrom. Mogli bi biti još i nenavidni i ljubomorni, ako gledamo današnje stanje i današnji razvitak — pravoda ne u svemu.

Tagovi: