80 ljet Društva prijateljev gradišćanskih Hrvatov u Zagrebu

Prof. dr. Alojz Jembrih je u Hrvatskom centru u Beču referirao o »80 godina Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«. Ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov triba obilježiti i u Republiki Hrvatskoj, rekao je Jembrih govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom i je ustvrdio kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet. Jembrih  je doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatski studija u Zagrebu. Bečki je djak i ovde studirao slavistiku a je bio uključen i u Hrvatski akademski klub. 

Tagovi: 

Stante mrtvi! - piše Joško Preč

Stante mrtvi! Ov provokantni naslov sam zeo od jednoga talijanskoga oficira, ki je nukao, bodrio svoje podložnike, da se zdignu i obranu svoje, jer su bili puni straha na frontu kod rijeke Piave. I kad ga već nisu htili nikako slušati, onda se je on obrnuo k pokojnim i nje pozvao, da se stanu i obranu domovinu. Ali kad su ov poziv čuli, zdigli su se iz grabe, išli u protunapad, i potlačili našu, vojsku Monarchije, 1916. ljeta.

 

Ov poziv od onda upotribljavam „Stante mrtvi“ da se svi zbudimo iz sna i branimo našu otadžbinu, našu vjeru, narodnost, domovinu. Ali ne s oružjem u ruki, nego s Očenaši! Gdo moli, tomu je Bog saveznik i nima te moći, ka more ovakovoga človika preobladati, ni život, ni smrt.

 

S Bogom u boj za sve ča je sveto, Bogu povoljno: Kako je to nek moguće, da tako zlo vlada med nami. To je tako moguće, da mnogi ne Boga, nego vraga zazivaju, iako ne riču, ali s čini su se pridružili vragu. U boj, u boj, protiv zaloga i sve njegove himbenosti.
 

Ča izgubi človičanstvo, kad umre jezik?

Tipično za svakoga človika je, da se more učiti i naučiti jezike. Ta genetski potencijal je prirodjen. Novorodjeno dite se more naučiti svaki jezik, koga čuje u svojoj okolici. Svi jeziki su spodobni. Oni imaju kompleksne strukture riči i rečenic. Oni se odnosu na prošlost, budućnost, na prostor, na opažanja, predmete, čine i emocije. Bitna je spoznaja, da su jeziki svenek samo nesavršene adaptacije. Oni nisu optimalni odgovori na probleme komunikacije. Človičji moždjani i njegovi organi za artikulaciju su se razvijali milioni ljet, i tako je homo sapiens nastao sposoban da govori. Sposobnost govora je prilagodjivao svojim potriboćam. Generacije ljudi su rezultat preuzimale i ga modificirale. I tako je svaki pojedini jezik svoju gramatičku formaciju sticao kroz vijeke. Ako jezik izumre, se već nikada neće razviti jezik, ki je spodoban izumrlomu. I zato kad kot rečeno nijedan jezik nije perfektan, niti izumrli, ga se ne more niti rekonstruirati. Još jedna spoznaja je u lingvistiki važna. Homo sapiens nije kreirao primitivne jezike, i zato nijedan jezik ne more postignuti viši položaj. Gdo misli, da „primitivni“ narodi imaju primitivne jezike, on se vara. Ti jeziki u jezičnom dobru, morfologiji i gramatiki imaju solidne, temeljite strukture. Kultura tih ljudi je u prvom redu jezična kultura. Jezik je instrumenat, pomoću koga oni uredjuju svoje socijalne odnose i u koga polažu sva svoja iskustva.

Tagovi: 

Ste znali? - Ča djela Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje?

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je glavna hrvatska znanstvena institucija. Ona se bavi proučavanjem i njegovanjem hrvatskoga jezika i jezikoslovne tradicije. Institut utemeljen je 1948. ljeta pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pod sadašnjim imenom djeluje od 1996. ljeta.

 

Temeljna zadaća mu je očuvati hrvatski jezični identitet. Institut u znanstvenoistraživački projekti obdjeluje i izdaje djela u vezi s leksikografijom. Nadalje se on bavi i s dijalekti i izdjeluje različne jezikoslovne priručnike.

Tagovi: 

Dva hrvatski krčmari — dva naši poduzetniki — obadva legende za živoga

Poli Gregorić, krčmar i poduzetnik u Klimpuhu je 28. septembra svečevao svoj 80. rodjendan a skupa s obitelju i najužimi rodjaki i prijatelji je slavio u domačoj krčmi, ka je jur davno prerasla i oblik i starinsku nakanu krčme: da se ljudi dobro i dovoljno napiju, se zabavljaju, ponekad i posvadjaju, onda opet podobru a da krčmar od toga more — zač ne i dobro — živiti! Danas je krčma Gregorić prvorazredni restoran s kim se more ponositi ne samo Klimpuh, nego svakako i gradišćanski Hrvati a ne na zadnje i cijelo Gradišće i susjedne regije.

 

KLIMPUH — Uz ime Poli Gregorić na samo Klimpuh nego najprvo Poljanci a pak i cijelo Gradišće daleko prik zemaljskih i državnih granic veže iskušenoga krčmara, ali i poljoprivrednika s korijeni i u mesariji. Zna kako triba zahadjati sa svojimi gosti, ča triba činiti i govoriti, a pred svim i reći, da mu rado dojdu u goste i ča im mora nuditi da bi opet došli. Iako je jur davno predao „komandu“ u ruke sina Polija ml., Poli st. još uvijek stoji na kormilu ovoga u medjuvrimenu jako modernoga „broda“, ki je prem ponekad i burnih vrimen preveslao sve vode. U hrvatskom društvu je Poli fiksna točka, a gdo dojde u Gregorićevu krčmu i ako onde ima Polija (ča je skoro svenek slučaj), zna biti siguran, da stari krčmar svenek ima zanimljivoga za povidati i da je gost uvijek kralj! Živio!

Tagovi: 

Kiritofski festivali u Hrv. Jandrofu

Početkom septembra, nedilju, 2. 9. se u Hrvatskom Jandrofu svečuje kiritof. Patron sela je sveti Mikula, ali kiritof se svečuje na prvu nedilju u septembru kada je bila posvećena jandrofska crikva. I tako se je i na prvi septembarski vikend u Jandrofu jačilo i tancalo ne samo uz muziku, nego i na priredba festivalov u subotu na Festivalu podunajske kulture i u nedilju pri jur 10. »Festivalu zborov« u Jandrofu. Sve se počelo otvaranjem izložbe o dosadašnjih devet priredab, Festivala zborovnoga jačenja. Glavni organizatori su pripravili plakate sa slikami iz ovih priredab. Otvaranje izložbe su svojim jačenjem polipšali gosti iz Hrvatske, člani dvih klapov: Asseria iz grada Benkovac i Klapa Drniš iz istoimenoga grada Drniša. Obadvi kalpe su nastupile zajedno. 

Tagovi: