Školski direktor Vili Kanc u mirovini naslijedila ga je zasad Elke Sinković

Dugoljetni direktor osnovne škole u Frakanavi, Vili Kanc (60) je 1. septembra stupio u mirovinu. Kanc je bio 39 ljet u učiteljskoj službi. Poslovao je u Lebenbrunnu, Pilištrofu, Malom Borištofu, Filežu, Gerištofu, Lekindrofu i deset ljet u Keresturu dokle je u 1983. ljetu došao u rodnu mu Frakanavu. Onde je Vili Kanc 29 ljet dugi bio učitelj, od toga 23 ljeta dugo direktor OŠ. Od 1. septembra je rodjena Mučindrofka, Elke Sinković provizorna peljačica osnovne škole u Frakanavi.

FRAKANAVA — U sridnjogradišćanskoj Frakanavi su se pred kratkim svetačno oprostili od dugoljetnoga direktora osnovne škole Vilija Kanca.
 
Kako je rekao Vili Kanc za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće „pozitivno morem svoja ljeta bilansirati kao peljač škole. Jedino, ča me malo bludi je, da je hrvatski jezik u školi svenek slabiji“. Kad je počeo, da je bilo još čuda već dice, ka su se pominala po hrvatsku. Uopće da je bilo već dice u školi.
Tagovi: 

Ministri pravosudja pri OESS-konferenciji u Beču

BEČ — Orsat Miljenić, hrvatski ministar pravosudja, je 20. i 21. septembra sudjelovao pri Oess-konferenciji u bečkom Hofburgu. Europsko vijeće je pozvalo ministre pravosudja na spravišće „urbano nasilje“. Ministri su izminili svoja iskustva i prispodobili zakonska rješenja o kriminalnosti pred svim kod mladih zločincev, je uz ostalo rekao ministar Orsat Miljenić u razgovoru s Hrvatskimi novinami. „Jedna vrlo zanimljiva tema je bila o načinu komunikacije. S jedne strane kod mladih u organiziranju kaznenih djel (Straftaten), a na drugu stranu o svemu tomu čemu su izlagani mladi kada stupu u modernu komunikaciju putem interneta.“
Tagovi: 

Je svetost samo sanjarenje - piše Joško Preč

Jedna anekdota veli, da je oko jednoga dana reklo: „Vidim za ovimi dolinami daleko u magli brige!“ A uho je samo slušalo i reklo za neki čas: „Kade je brig, ne čujem ga!“ Po tom veli ruka: „Zaman pružam ruku simo tamo, nikako se ne morem briga dotaknuti!“ A nos veli: „Ja ge ne dišem!“ Oko se zatim okrene na drugu stranu — veli anekdota — i počeli su se ovi drugi, uho, nos, ruka tanačiti i donesli i zaključak: „S okom nešto nije u redu!“
 
Će si znam negdo misliti: Znam i s gospodinom, ki ove članke piše, ča nije u redu, kad očekuje, preporuča nam svim, da budemo sveti i da je moguće sveto živiti. Nije li ovo iluzija, sanja, želja: da lipo bi bilo, ali nemoguće, teško je za ostvariti.
 
Za onoga ki nima uha da sluša, je teško, skoro nemoguće. Gdo sluša Boga, ki se je zagledao u Boga, kako je ovo oko u brig, tomu je moguće.
 
Zagledati se u svitla nebesa, pak ti je sve moguće. Iz svoje vlašće moći je nemoguće. Oni, ki mislu, da je nemoguće sveto živiti, mislu već na svoju vlašću moć, ne na pomoć Božju. Bog nas prosi, da budemo sveti, on nam hoće pomoći da dojdemo do cilja. Ako nas Bog poziva da budemo sveti, onda je moguće svet biti, sveto živiti. A gdo drugi nas na svetost poziva, ako ne On. Ja ne, ki ove rede pišem, ja se samo naslanjam na njegove riči, samo tumačim je, da je shvatimo.

Je moguće iskoreniti zlo na svitu?

Prispodoba o „Kukolju i pšenici“ (Mt 13, 24-43) nije prosta povidajka. U ovoj prispodobi je govora o temeljni, egzistencijalni pitanji, na priliku odakle je zlo na svitu. To pitanje je istovrimeno i jedno od glavnih pitanj u filozofiji. Veliki mislioci človičanstva su si o tom razbijali glavu. Svaki človik, ki s otprtimi očima koraca kroz svit, je konfrontiran s pitanjem, odakle toliko tuge, nesriće, brutalnosti, svadjov i katastrofov u velikom i malom?
Tagovi: 

Ste znali? - Ča djela urednik, urednica?

Uredniki i urednice (Redakteure und Redakteurinnen) djelaju kod različnih medijev, na radiju, kod televizije, kod novin ili časopisov. S jedne strani pišu članke i uvodnike/ editorijale (Leitartikel), a s druge strani im novinari, novinarke pišu članke, ke oni moraju pregledati. Pri pregledavanju tekste po potriboći korigiraju, a pak urednik odlučuje, ki članki ćedu se otiskati u novina ili ki prinosi (Beiträge) ćedu se emitirati. Obično je za svaki resor odgovoran urednik. Jedan ima naprik politiku, drugi šport, treti kroniku itd.
Tagovi: 

Tanci, jačke i dičje igre gradi. Hrvatov na folklornom seminaru u Vinkovci

Od 26. augusta do 1. septembra održan je u Vinkovci 17. Seminar folklora panonske zone, a ljetos je jur po četvrti put (po 2003., ’06. i ’09.) bila na programu i folklorna bašćina gradišćanskih Hrvatov. Na području folklora se Hrvatska dili u četire „plesne zone, znači regije ke imaju zajedničke karakteristike. To su alpska, panonska, dinarska i jadranska zona.  Plesi gradi. Hrvatov po ti značajka i karakteristika direktno ne spadaju u to područje, ali su u ciklusu od tri ljeta sada jur po četvrti put bili na programu seminara.
Tagovi: