Ste znali? - Ča djela urednik, urednica?

Uredniki i urednice (Redakteure und Redakteurinnen) djelaju kod različnih medijev, na radiju, kod televizije, kod novin ili časopisov. S jedne strani pišu članke i uvodnike/ editorijale (Leitartikel), a s druge strani im novinari, novinarke pišu članke, ke oni moraju pregledati. Pri pregledavanju tekste po potriboći korigiraju, a pak urednik odlučuje, ki članki ćedu se otiskati u novina ili ki prinosi (Beiträge) ćedu se emitirati. Obično je za svaki resor odgovoran urednik. Jedan ima naprik politiku, drugi šport, treti kroniku itd.
Tagovi: 

Koliko znanja nam je potribno, da bi otkrili Boga?

„Prvi gutljaj iz pehara, ki se zove „prirodna znanost“ je uzrok, da nastaneš ateist — ali na dnu pehara te čeka Bog.“ To je rekao Werner Heisenberg, koga znanost mnogokrat spominja u jednom dahu skupa s Albertom Einsteinom ili Maxom Planckom, najvećimi učenjaki prošloga stoljeća. Gdo je u školi imao fiziku i kemiju, on zna, da se brzina ili voda opisuju u formula. Za brzinu se veli: v = s/t, a za vodu H2O. To je dobro, ar s timi formulami moremo računati i opisati svemir. Dobro je da voda svenek postoji od dvih atomov vodika (Wasserstoffatom) i jednoga atoma kisika (Sauerstoffatom). Prirodni zakoni človiku daju odredjenu sigurnost. I tako izgleda, da prirodne znanosti (Naturwissenschaften) formulami sve moru opisati i prokalkulirati. Jedan gen se vadi, a drugi implanira, i betežnik je zdrav. U prispodobi s tim je pripetenje o rebru, ko je Bog Adamu zneo, da bi stvorio Evu, povidajka iz starih vrimen. Heisenberg pravo veli, da prvi gutljaj iz pehara prirodnih znanosti človiku sugerira, da je sve ostvarivo i da je Bog nepotriban. Formule, v = s/t ili H2O su nepobitne. Ali ča se stane, ako se brzina s vrimenom premini, a u strukturi vode opazimo ultrabrze fluktuacije?
Tagovi: 

Ste znali? - Kako sigurna je prognoza vrimena i zač je magla bijela?

Svaka prognoza vrimena, ka se odnosi na već nego dva dane, je nesigurna. Pri štabilnoj vrimenskoj situaciji ona more biti uspješnija, ali od drugoga ili tretoga dana početo moru nastupiti nove vrimenske okolnosti, ča more pobiti raniju prognozu. Prognoza vrimena mnogokrat obuhvaća četire dane. Pravoda su treti i četvrti dan nesigurni, ali s odredjenim postotkom (Prozentsatz) se more reći, je li će biti sunčano, vruće, godinasto ili hladno. Prognoza vrimena daje informacije o temperaturi, jačini vjetra i njegovoga pravca, o promjeni pritiska zraka (Luftdruck) i o vlagi u zraku (Luftfeuchtigkeit).

Tagovi: 

Kako s malo pinez biti dobro obličena?

Lovrijenac je prvi jesenac, se veli u narodu, a Lovrenčeva je 10. augustuša. Jur vrijeda na naši terasa nećemo tribati otvoriti suncobrane, a i sunčanice na polji su jur počele nanigati svoje glave. Iako i sada zna biti vruće, ali u zraku ćutimo jesen. Dok zagrižene ljubiteljice sunca nastaju melankolične, obožavateljice mode s promjenom ljetne dobe zagleduju za novom jesenskom kolekcijom.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako zanimljiv je posao detektiva?

Za neka zvanja mislimo, da su interesantna. To na prvi pogled valja i za detektivsku djelatnost. Detektiv prikuplja informacije i podatke, ki su potribni za to, da stupi na vidilo istina. Detektiv si mora preskrbiti uvid u podatke, a pak je mora obdjelati tako, da je naručitelj detektivskih uslugov more upotribiti. Informacije, ke on pobira, moru biti za privatnika ili poduzetnika. Na svaki način detektiv ulaže mnogo vrimena u rešerše. Tako je njegov posao spodoban novinarskomu.

Tagovi: 

Zbog čega je važno, kako smo obličeni?

Naš izgled utiče na okolicu. Društvo potribuje, da smo svenek tip-top obličeni i da njegujemo naše tijelo. Ako to zanemarimo, su nam sigurni zlonamjerni pogledi ljudi. Gdo po placi ide u prekinuti hlača i nepočesano, onoga vrijeda ogovaraju. Za pratežom i izgledom se skriva već nego mislimo.

 
Ljudi, ki obožavaju športski stil, rado nosu majice i džinse. Žene, ke kanu izgledati seksi, se oblaču usku pratež. Opet drugi ljudi daju prednost „oversized“ opravi, ka ovija tijelo. Pratež je izraz ličnosti. No ipak naše društvo potribuje dobar ukus pri oblačenju.
Tagovi: 

Svitioniki se ugašaju, ali privlačuju putnike

Svitionik je turam, ki emitira svitlosne signale, da se brodi moru orijentirati. Oni upozoravaju na pogibeljne obale, na plitka mjesta u morju i na grebene, stijene. Oni omogućuju siguran ulaz u luke. Prljekoč su svitioniki za sigurnu navigaciju brodov bili neophodni. Danas se smanjuje njev broj. Zaminila su je moderna elektronička navigacijska pomagala.

 

Svaki svitionik ima svoju karakterističnu farbu svitla, bijelu, črljenu ili zelenu.

Tagovi: 

Ste znali? - Zač i kako čistiti zube?

Zube si čistimo, da bi odstranili ostatke hrane i plak (Plaque). Plak je film bakterijov, ki prouzrokuje zubne betege, karijes i parodontitis. Zube si čistimo, da bi prepričili betege, a naravno ne kanimo ni smrditi iz ust. Splavljivanje ust nije dost za zubnu higijenu. Za čisćenje zubi je potribna zubna pasta i šćetica. Zube si tribamo čistiti najmanje dvakrat na dan, jutro i navečer. Ako smo pojili nešto sa sadržajem kiseline, na priliku jabuku, je potribno čekati 20 minut. Kiselina naime razmekšava zubnu caklinu (Zahnschmelz), koj bi pri šćeticanju mogli naškoditi.

Tagovi: 

Zač su svitu potribna sedmera čudesa?

Oko ljeta 450. pred Kristušem je grčki historičar Herodot popisao Sedam svitskih čudes, impozantne znamenitosti antike. Od njih je danas očuvana samo Keopsova piramida. Znamenitosti su ljudi jur u onom vrimenu cijenili. Popis monumentalnih dostignuć iz človičjih ruk je bio mišljen kot pobuda za putovanje po slijedi kulture.

 
Unesco je čuvar svitskoga jerbinstva uključivši svitska čudesa. Nažalost od nekih antičkih znamenitosti postoju još samo ostatki izuzevši piramide.
Tagovi: