Jezik je izumro, kad ga nigdor nima za materinski jezik

Prema inicijativi Vijeća Europe (Europarat) 26. septembra svečujemo Europski Dan jezikov. Neka se cijenu svi jeziki i kulture, neka ljudi realiziraju prednosti većjezičnosti i neka im bude cilj doživotna učnja jezikov i razumivanje različnih jezičnih kulturov. U Europi se govori 200 jezikov, a po cijelom svitu oko 6.000. Velikih jezikov je manje, a malih jezikov je već. Na svaki način su u lingvističkom pogledu svi jeziki ravnopravni i jednako važni. Primitivni jeziki ne postoju. Računa se, da 90% svih jezikov govori samo 5.000 ljudi. Ta broj je kritičan za to, da jezik more napredovati.
Tagovi: 

Ste znali? - Kočke ćutu sa svojimi piplići

I kokoše su na neki rudimentarni način u stanju ćutiti s pripadnicami svoje vrsti (Artgenossinnen). To su izvidili britanski istraživači. Kočki brže tuca srce, ako su nje piplići u pogibeli. Ona ima stres. Majka izgleda velje vidi, da s nje podmlatkom (Nachwuchs) nešto nije u redu, velu znanstveniki. U znanosti se reakcija, kad se gdo zna uživiti u tudje emocionalno stanje, zove empatija. Tim su i kokoše sposobne za empatiju. Emocionalno stanje pipleta utiče na kočku, ka na to spodobno reagira kotno piple.
Tagovi: 

Je moguće iskoreniti zlo na svitu?

Prispodoba o „Kukolju i pšenici“ (Mt 13, 24-43) nije prosta povidajka. U ovoj prispodobi je govora o temeljni, egzistencijalni pitanji, na priliku odakle je zlo na svitu. To pitanje je istovrimeno i jedno od glavnih pitanj u filozofiji. Veliki mislioci človičanstva su si o tom razbijali glavu. Svaki človik, ki s otprtimi očima koraca kroz svit, je konfrontiran s pitanjem, odakle toliko tuge, nesriće, brutalnosti, svadjov i katastrofov u velikom i malom?
Tagovi: 

Ste znali? - Ča djela urednik, urednica?

Uredniki i urednice (Redakteure und Redakteurinnen) djelaju kod različnih medijev, na radiju, kod televizije, kod novin ili časopisov. S jedne strani pišu članke i uvodnike/ editorijale (Leitartikel), a s druge strani im novinari, novinarke pišu članke, ke oni moraju pregledati. Pri pregledavanju tekste po potriboći korigiraju, a pak urednik odlučuje, ki članki ćedu se otiskati u novina ili ki prinosi (Beiträge) ćedu se emitirati. Obično je za svaki resor odgovoran urednik. Jedan ima naprik politiku, drugi šport, treti kroniku itd.
Tagovi: 

Koliko znanja nam je potribno, da bi otkrili Boga?

„Prvi gutljaj iz pehara, ki se zove „prirodna znanost“ je uzrok, da nastaneš ateist — ali na dnu pehara te čeka Bog.“ To je rekao Werner Heisenberg, koga znanost mnogokrat spominja u jednom dahu skupa s Albertom Einsteinom ili Maxom Planckom, najvećimi učenjaki prošloga stoljeća. Gdo je u školi imao fiziku i kemiju, on zna, da se brzina ili voda opisuju u formula. Za brzinu se veli: v = s/t, a za vodu H2O. To je dobro, ar s timi formulami moremo računati i opisati svemir. Dobro je da voda svenek postoji od dvih atomov vodika (Wasserstoffatom) i jednoga atoma kisika (Sauerstoffatom). Prirodni zakoni človiku daju odredjenu sigurnost. I tako izgleda, da prirodne znanosti (Naturwissenschaften) formulami sve moru opisati i prokalkulirati. Jedan gen se vadi, a drugi implanira, i betežnik je zdrav. U prispodobi s tim je pripetenje o rebru, ko je Bog Adamu zneo, da bi stvorio Evu, povidajka iz starih vrimen. Heisenberg pravo veli, da prvi gutljaj iz pehara prirodnih znanosti človiku sugerira, da je sve ostvarivo i da je Bog nepotriban. Formule, v = s/t ili H2O su nepobitne. Ali ča se stane, ako se brzina s vrimenom premini, a u strukturi vode opazimo ultrabrze fluktuacije?
Tagovi: 

Ste znali? - Kako sigurna je prognoza vrimena i zač je magla bijela?

Svaka prognoza vrimena, ka se odnosi na već nego dva dane, je nesigurna. Pri štabilnoj vrimenskoj situaciji ona more biti uspješnija, ali od drugoga ili tretoga dana početo moru nastupiti nove vrimenske okolnosti, ča more pobiti raniju prognozu. Prognoza vrimena mnogokrat obuhvaća četire dane. Pravoda su treti i četvrti dan nesigurni, ali s odredjenim postotkom (Prozentsatz) se more reći, je li će biti sunčano, vruće, godinasto ili hladno. Prognoza vrimena daje informacije o temperaturi, jačini vjetra i njegovoga pravca, o promjeni pritiska zraka (Luftdruck) i o vlagi u zraku (Luftfeuchtigkeit).

Tagovi: 

Kako s malo pinez biti dobro obličena?

Lovrijenac je prvi jesenac, se veli u narodu, a Lovrenčeva je 10. augustuša. Jur vrijeda na naši terasa nećemo tribati otvoriti suncobrane, a i sunčanice na polji su jur počele nanigati svoje glave. Iako i sada zna biti vruće, ali u zraku ćutimo jesen. Dok zagrižene ljubiteljice sunca nastaju melankolične, obožavateljice mode s promjenom ljetne dobe zagleduju za novom jesenskom kolekcijom.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako zanimljiv je posao detektiva?

Za neka zvanja mislimo, da su interesantna. To na prvi pogled valja i za detektivsku djelatnost. Detektiv prikuplja informacije i podatke, ki su potribni za to, da stupi na vidilo istina. Detektiv si mora preskrbiti uvid u podatke, a pak je mora obdjelati tako, da je naručitelj detektivskih uslugov more upotribiti. Informacije, ke on pobira, moru biti za privatnika ili poduzetnika. Na svaki način detektiv ulaže mnogo vrimena u rešerše. Tako je njegov posao spodoban novinarskomu.

Tagovi: 

Zbog čega je važno, kako smo obličeni?

Naš izgled utiče na okolicu. Društvo potribuje, da smo svenek tip-top obličeni i da njegujemo naše tijelo. Ako to zanemarimo, su nam sigurni zlonamjerni pogledi ljudi. Gdo po placi ide u prekinuti hlača i nepočesano, onoga vrijeda ogovaraju. Za pratežom i izgledom se skriva već nego mislimo.

 
Ljudi, ki obožavaju športski stil, rado nosu majice i džinse. Žene, ke kanu izgledati seksi, se oblaču usku pratež. Opet drugi ljudi daju prednost „oversized“ opravi, ka ovija tijelo. Pratež je izraz ličnosti. No ipak naše društvo potribuje dobar ukus pri oblačenju.
Tagovi: