Ste znali? - Kada banka nadomjesti uškodjene pineze?

Banknote moraju dost izdržati. Ča se stane, ako nehoteć prekinemo 50 eurov? Dopušćano je, da banknotu zalipimo, ali mnoge prodavaonice ne prihvaćaju uškodjene novčanice. Domaća banka more pomoći. Za uškodjene pineze se mnogokrat dostaje besplatno nadomješćenje. Pritom je odlučujuće, koliko je banknota uškodjena. Principijelno banka zamini pineze, ako mušterija ima već nego polovicu banknote. To je pravilo.

 

Tagovi: 

Zač su povidajke tako dragocjene?

Klasične povidajke kotno one braće Grimm i dandanas imaju još takovu dinamiku, da imaju hasni za naš žitak, svejedno kako stari smo. Povidajke moru pomoći  dici, da nastanu otporni odrašćeni.

 

Povidajke človika privlačuju svojim osebujnim jezikom, ali u nji se skrivaju i strukture tipične za žitak. Dobro i zlo, lijeno i marljivo, ljubezno i grubno postupanje — sve to je zapokano u povidajke, ke povidaju o žitku i  svitu, ki je takov kot je zaistinu. Na kraju trijumfira dobro. Povidajkom dite pobira životno znanje i počinje razvijati zdravu intuiciju. Povidajka je za dite kompas, i ono iz kaotskih situacijov žitka srićno dospiva na sigurno mjesto. Povidajke apeliraju na dušno spoznanje. One školuju slušatelja, da bi na kraju mogao razlikovati med dobrom i zlom. Povidajke dici pomažu, da se laglje oslobodu emocionalnoga pritiska i da za sebe najdu pute, kako savladati teške životne situacije.

Tagovi: 

Ste znali? - Koliko je šiling danas još vridan?

Iako šiling od 1. 3. 2002. ljeta u Austriji već nije javno platno sredstvo, je on mnogim Austrijancem većinom pozitivno ostao u uspomeni. Još postoju ljudi, ki osebito ča se tiče većih iznosov rado računaju u šilingi. U pogledu na inflaciju pravoda to nije fer prema euru. Kod Austrijanske nacionalne banke se šilingi zadnje serije, svejedno je li su kovanice ili banknote, moru minjati. Za sve druge šilinge, ki su izdani pred 1983. ljetom, se već ne more potribovati protuvridnost u euri.

Tagovi: 

Kako ćemo razumljivo govoriti i pisati?

Da bi mogli dalje davati informacije, se moramo izraziti razumljivo. To znači, da moramo jednostavno formulirati. Svejedno kako kompliciran je sadržaj, ako ga zapokamo u kratke, pregnantne rečenice i poznate riči, on nastaje razumljiv.

 

Za dobar govor ili članak moramo strukturirati misli. Svenek neka bude prepoznatljiv črljeni konac. Dostignut ćemo to tako da neke pasaže naglasimo i to ča smo jur rekli ponovimo s drugimi riči. Dobro je hasnovati metafore, da si slušatelj ili čitatelj moru predstaviti sadržaj vizualno. Pri govoru su neizmjerno važne pauze. U ti pauza slušatelj more predjelati ono, ča smo upravo rekli. Važno je izostaviti nepotribna objašnjenja i prazne fraze. 

Tagovi: 

Ste znali? - Je bolje plaćati gotovimi pinezi ili debitnom karticom?

Prlje-koč je postojao pinez samo u gotovini (Bargeld). Imati mnogo pinez pri sebi, je moglo biti pogibeljno. Gotove pineze lako gdo more ukrasti, a moremo je i izgubiti. Danas moremo na sriću plaćati debitnom karticom. Debitnom karticom moremo podizati gotovinu na bankomatu, a ona je istovrimeno i bezgotovinsko sredstvo plaćanja.

Tagovi: 

Zač opomenuti brata, ki je načinjio falingu

Jezuš je kritizirao vjerske peljače svojega vrimena, a Pavao je nastavio Jezuševu tradiciju. Mogli bi konstruirati dost slučajev, ki su tipični i za današnje vrime, a ne samo za biblijsko. Recimo, da je neki človik ča krivoga udjelao. Recimo plakativno, da je zima i da se je pofuznuo na ledu. Kako ćemo se ponašati prema njemu? Proširena praksa u kršćanskom svitu je, simulirati da ništa nismo vidili, a pak za njegovim hrptom pominati se o njem.

Tagovi: 

Ste znali? - Koliko krivotvorenih pinez je u Europi?

U Europi je svako ljeto konfiscirano oko 40 milioni eurov krivotvorenih pinez. Tako je u prvoj polovici ljeta 2011. u Austriji konfiscirano 2.657 kusićev banknotov, a u cijeloj Europi 295.553 kusićev. Nimška centralna banka je izračunala, da je to na svakoga Nimca 30 centov. Najvažniji dokaz za autentičnosti pinez je vodeni znak (Wasserzeichen) i sigurnosna nit (Sicherheitsfaden). Eure je jako teško krivotvoriti.

 

Tagovi: 

Ča je razlika med vjerskim fanatičarom i dušobrižnikom?

„Zač živimo na ovom svitu?“ — je jednoč pitao bermanik duhovnika na nauku. Duhovnik je odgovorio brzo i provokantno — „Da bi drugim pomagali“. Istotako brzo i elokventno je slijedio odgovor bermanika: „A zač su pak drugi na svitu?“ Bermanik je izrazio svoje razočaranje o tom, da se pomoć ne temelji na principu reciprociteta.

 

Tagovi: 

Ste znali? - Kamo bi se isplatilo zločincu provaliti?

Ne frguna svaki microsoft-software-gigantu Billu Gatesu bogatstvo, ko mu se šaca na 40 milijardov dolari. Ali Gatesovo imanje je još malo u prispodobi s onim, ko je u Fort Knox-u, u amerikanskoj saveznoj zemlji Kentucky. Onde se čuvaju zlate rezerve državne riznice Sjedinjenih Amerikanskih Držav (Sad). Još i amerikanski predsjednik smi u Fort Knox samo s posebnom dozvolom. 

Tagovi: 

Nijedna snižna pahuljica nije ista kotno druga

Skoro svaku zimu nas fasciniraju snižne pahuljice, ke prvo lako lebdu u zraku, a kasnije se kot snižni pokrivač ležu na zemlju. Dica je pokušavaju loviti, ali kumaj su oćutile teplinu na rukavica, se rastopu. Kristali sniga su malo čudo prirode. U našoj klimi svi poznaju snig, ali rijetko se zna već o njemu.

Prošireno je mišljenje, da se snižne pahu­ljice stvaraju u oblaki. Da, ali one se formiraju u viši i mrzliji sloji zraka. Mali snižni kristali su med najpopularnijimi objekti istraživanja. Mnogi znanstveniki su kroz povijest proučavali misterij sniga, da razvežu tajnu, zač su njegovi kristali oblikovani tako kako nam se prikazuju. Meda nje slišu recimo i Kepler i Descartes. Ali još svenek istraživači nisu otkrili sve detalje u vezi sa snižnimi pahuljicami.

Tagovi: