Čim vrime nastaje lipše i teplije, kažemo sve već kože. I onda bi nam bilo drago, da je jur kostanjasta prlje neg smo se ure dugo sunčali. Zdravu i lipu kostanjastu kožu moremo dostignuti preparatom za samopočrnjivanje (Selbstbräunungscreme). Važno je pritom, da za mazanje odvojimo dost vrimena, da bi prepričili mrazne fleke na koži.

Djelotvorni sastojak preparatov za samočrnjenje je dihidroksiaceton (DHA).

Ako se ne kanite leći na tlo u dnevnoj sobi, a ne kanite otpraviti se ni u fitness centar, Vam moru još i manje obljubljeni domaći posli nastati zviranjak zdravlja.

Važno je, motivirati se, ar svaki posao, koga izvršavamo prez prave volje, prouzrokuje zgrčenosti (Verkrampfungen). Ako djelamo s entuzijazmom, profitira naš stan, a i naše tijelo. Dobro je vizualizirati čist dom i reći samomu sebi: „Danas ću spravljati, a pritom trenirati još i muskulaturu hrpta.“

Duhi su izgleda svetak prez sentimentalnosti. Božićni stoli nam se ugibaju pod teretom darov. Za Vazam idemo iskati jaja, a za treti najveći svetak, za Duhe, nimamo ništ. Fali im teplina jaslic u štalici i dramaturgija Velikoga tajedna.

Za Božić Ditešce Jezuš privlačuje našu pažnju, a u Velikom tajednu smimo trijumfirati nad smrću. Na Božić svečujemo Kristušev dolazak, na Vazam Kristušev trijumf nad žitkom. Čini nam se da na Duhe svečujemo, da nas je Jezuš ostavio same.

Ptice jačkarice (Singvögel) si jaču cio dan. Ali čini nam se, da su one jutro rano osebito aktivne. Ornitologi, stručnjači za ptice, znaju, zač ptice cvrkuću:

Prvič one kanu markirati svoj revir. Većina ptic noćas naime napušća svoj revir i si išće novo mjestance za prebivanje. Zato ptice počnu jačiti, čim svane dan, da bi druge ptice obavijestile: „Ovo mjesto je zauzeto. Ovde ću biti od sada ja gospodarica!“

Pedeseti dan po Jezuševom goristanju svečujemo Duhe. Timi svetki je u povijesti človičanstva mnogo dovršeno i zadobilo svoju puninu i svoj smisao. Kristuš, ki je bio mrtav, ki se je goristao i ki je uzvišen unebostupljenjem, je dovršio svoje djelo izlivši svojega Duha na apoštole. Tako je svoje djelo izvršio do punine.

Kad vani nastaje teplije, kad se natura zeleni i kad kitice u njoj cvitaju u lipi farba, je skoro nemilosrdno, koncentrirati se na dužnosti u djelaonici, birou ili na kom drugom djelatnom mjestu. Gdo ima poželjenje, pojti u šetnju ili opustiti si dušu, on to neka čini. Ako je moguće osloboditi se obavezov, je dobro kadakoč i uživati žitak i oćutiti sunčane trake na svojoj koži. Ali važno je vrimenski ograničiti užitak: Bolje je po jednoj uri veselja vani tri ure dugo motivirano djelati, nego četire ure nervirano stugivati u birou.

Četrdeset dani po Vazmi se je Jezuš prestao skazivati apoštolom. Tada je završio svoje djelovanje na zemlji, i bila je ispunjena njegova misija za spas človi-čanstva. Stupio je i kot človik u nebo. Uzdignut je u božanske sfere i postao gospodar neba i zemlje. Sjeo je zdesna Ocu Bogu. To svečujemo svetkom Vanebozastupljenja.

Mozartu je u zipku bila položena muzika. Stariotac mu je bio crikveni muzičar, a tata Leopold dvorski kompozitor, ki je maloga Wolferla i njegovu sestru Nannerl odlučno usmiravao prema muzičkoj karijeri. Kao učitelj se je posvećivao odgoju svoje dice: Mali Wolfgang je jur s trimi ljeti otkrio za sebe klavir.

Je moguće, da ne čujemo zvoniti budilnicu? Ili se zbudimo, da bi ju isključili, da nas ne bi bludila u zemlji sanjov? Istraživači sna su na strani onih ljudi, ki volu duglje spavati. Oni velu, da nije zgovor, kad ljudi tvrdu, da nisu čuli budilnicu!

Bog ne more biti svagdir, zato je stvorio majke, je stara židovska poslovica. Majke ćedu u 47 zemalj svita slaviti svoj dan prikzutra, 13. maja. Majkin dan je amerikanski produkt, nastao 1877. ljeta. Ali zdavno prlje su majkam svečevanja priredjivali Grki i Rimljani. U 17. stoljeću su engleske majke imale slobodnu nedilju u maju, kad nisu morale djelati. Majkin dan je ovoga ljeta ujedno uvod u obilježavanje Medjunarodnoga dana obitelji 15. maja. 1993. ljeta su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom istaknuli važnost obitelji za žitak svakoga človika.