GRADIŠĆE/SLOVAČKA — Pred kratkim su otvorili novu prikgraničnu biciklističku stazu med Gradišćem i Slovačkom. Ov projekt su financirali dijelom iz EU-projekta »Servus Pontis«. Zastupniki gradišćanskih općin kao i slovački zastupniki iz Petržalke (Med brodi/Engerau) i Rosvara (Rusovce/Karlburg) su jako veseli, da je uspješno ostvarena ova inicijativa.

Savezni predsjednik Repub­like Austrije, dr. Heinz Fischer je na Petrovu, 29. junija bio u Stinjaki pri otvaranju obnovljenoga seoskoga muzeja. Onde su slamom novo pokrli krove svih četirih zgradov muzeja, ča je oko 400 četvornih metrov.

Kako je po svojem službenom pohodu Beču izjavila hrvatska ministrica vanjskih poslov i potpredsjednica vlade prof. dr. Vesna Pusić „Razgovori s austrijskim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslov Michaelom Spindeleggerom bili su vrlo zanimljivi i konstruktivni. U nji je posebice bilo riči o odnosi dvih zemalj po ula­sku Hrvatske u Europsku uniju.

BRIXEN — Federalistička unija europskih narodnih grup FUEN petak, 21. junija pri svojem godišnjem spravišću, ovput u Brixenu u Južnom Tirolu, jednoglasno je  zaključila europ­sku inicijavitu gradjanov. Cilj je, da bi Europska unija poduzela već za kulturnu i jezičnu šarolikost i da bi jačala autohtone manjine. Mogućnost zazivanja europske inicijative gra­djanov postoji od 1. decembra 2009. ljeta, otkada je EU za­ključio »Lissabonski ugovor«.

Federalistička unija europ­skih narodnih grup FUEN je pri svojem kongresu u južnotirolskom Brixenu (20. -22. junija) oficijelno zapo­čeo europsku inicijativu gra­djanov za jačanje manjinskih prav. FUEN je birao i novo predsjedničtvo. Za predsjednika je ponovno odibran Nimac u Danskoj Hans Heinrich Hansen. Zlatka Gieler (kao zastupnica gradišćanskih Hrvatov u ime HKD-a) je po tri mandati (de­vet ljet) položila svoju funkciju.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, Gordan Ba­kota je četvrtak, 13. junija  pozvao ministra za življenje, di Nikija Berlakovića na po­hod u hrvatsko veleposlanstvo u Beču. Glavna tema ovo­ga neslužbenoga pohoda je bilo poboljšanje suradnje med Hrvatskom i Austrijom. Naravno da se je nekoliko dani pred ulaskom Hrvatske u Europsku uniju tematizirala kako bi mogla izgledati suradnja s gradišća­n­ski­mi Hrvati.

U austrijskoj delegaciji Mi­nistarstva poljoprivrede na čelu s ministrom di Nikijem Berlakovićem su bili i visoki činovniki iz Ministarstva i politički zastupniki iz Gradi­š­ća. Berlaković je tom prilikom naglasio da je bila do­bra odluka da Hrvatska pri­stupi EU, a to da je njegova stranka odobrila jur pred ne­koliko ljet i u Gradiš­ćan­skom zemaljskom saboru.

Sastanku o podučavanju hrvatskoga jezika u Austriji o­dr­žanoga 18. maja u Hrvat­skom centru u Beču, Schwind­gasse 14, su nazočili: prof. Milan Bošnjak, voditelj O­djela za osnovnoškolski od­goj i obrazovanje iz Minis­tarstva znanosti, obrazova­nja i sporta RH, mr. Ivana Karanušić, savjetnica iz Veleposlanstva Hrvatske u Au­striji, fra Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, Igor Lačković, tajnik Hrvatskoga svitskoga kongresa, Ðurđica Vučković i Mirna Vitaljić, učiteljice iz Hrvatske dičje škole, Dragu­tin Bregant, koordinator hrvatskih učiteljev, Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra i Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju u obrazovanju u Austriji. Sastanku nisu nazočile neke osobe ke su aktivno uključene u provedbu projekta.

U okviru »Željezanskih okvirnih dani« Stručna visoka škola Gradišće je tri dane dugo obdjelivala temu „Hrvatska — dobrodošli novi član u gospodarskoj, kulturnoj i jezičnoj pokrajini Europske unije“. Tom prilikom je i veleposlanik RH u Austriji, Gordan Bakota izlagao svo­ja razmišljanja na podvečer pristupa Hrvatske Europ­skoj uniji (1. julija 2013.).

Zainteresirani studenti na Stručnoj visokoj školi u Že­ljeznu, ki se zanimaju za hrvatsku tematiku i problematiku su sudjelovali pri »Že­ljezanski Europski dani« i su pri tom bacili još posebno svitlo i na gradišćanske Hrvate. To je zapravo bila velika stvar i ne more se do­sta hvaliti organizatoricam gospodjam Tonki Semmler-Matošić i Ireni Zavrl. Tri glavni referati su pokusili dati povijesni pregled i da­našn­je djelovanje u pogledu na Hrvate u pokrajini Gradišće i prik državnih granic (J. Marko Vuketić, Stanko H­orvat i Martin Ivančić) a tri grupice studentov i studentic su se u svoji kratki prezentacija bavile gradiš­ćanskohrvatskim jezikom, hrvatskimi običaji i hrvat­skom muzikom.