Sad je tako i oficijelno: ORF će ukinuti emisiju Heimat, fremde Heimat. Uzroki: Premalo gledateljev, da već ne odgovara vrimenu se nije javilo, ali čini se kot da to mišljenje isto sliši toj odluki.

Heimat, fremde Heimat je kao emisija imala burnu povijest, ne na zadnje zbog toga, ar je jur naslov sam izazvao kontroverze. Emisija je uspila posredovati glavne stupe ljudskih prav, je kao jedina u ORF-u portretirala ljude, ke drugačije nikad ne bi spravili u javno-pravnu televiziju.

Emisija Heimat, fremde Heimat je funkcionirala, drugačije moderatorica Silvana Meixner ne bi dobila bombu u pismu atentatora Franza Fuchsa. Emisija je bila trn u oku onim, ki su se zalagali za asimilaciju i pred svim ponimčarenja na svi područji ljudskoga života. A to je zapravo dio javnoga naloga za obrazovanje.

ORF mora isto šparati kot se čuje, kot se uglavnom trenutno čuje od svih stran: Eficijentnije djelati, kraće rešerše, manje vožnjov s kameratimom po cijeloj Austriji, bolje predjelati output u već formatov.

To ima pravoda svoje opravdanje. Ima smisla, da se jednom vožnjom iz Željezna u npr. daleko južno Gradišće pokrivaju veljek dvi teme ili se skuplja materijal za još i tri prinose. Ima smisla, da se prinosi od Dobar dan Hrvati prikazuju i u emisiji Heimat, fremde Heimat a isto na primjer u Burgenland heute.

To je pred svim koordinacijsko pitanje. Čuda veće pitanje je, kako prikazati diverzitet odnosno raznolikost u javno-pravnoj televiziji? U slučaju Heimat, fremde Heimat još javno barem nije poznato, o ki novi formati je govor. Od januara neka dojde novi misečni magazin.

Pri nedavnom kongresu za manjinske medije je Olivera Stajić Fidler, od novin Der Standard izjavila, da 2024. ljeta već ne smi biti niša. Konsti Vlašić od Novoga glasa argumentirao u isti smir, nedavno izašao i kao komentar: Njegova stvarnost da je većjezična, to bi morao program ORF-a isto biti.

Ada ča je rješenje? Otpovidati sve niše i potribovati odredjeni postotak „manjinskoga“ sadržaja u većinski formati? I kako se uopće definira manjinski sadržaj? A gdo će se u ti formati skrbiti za ta sadržaj i zato, da se zaistinu redovito pojavljuje? Žurnalistice i žurnalisti, ki pokrivaju i tisuć drugih područjev?

Institucije kao ORF tribaju stručnjakinje i stručnjake na području manjin. ORF triba ljudi, ki dohadjaju iz marginaliziranih grup, ki govoru druge jezike, ki su povezani s različnimi zajednicami, bilo to gradišćanskohrvatska ili afganska. To smi i mora stati pinez, tote je krivo mjesto za šparanje na kvaliteti sadržaja.

Obrnuto, tote je vridno, uložiti morebit još i malo već vrimena i zaposliti najbolje. Ar austrijsko društvo je većjezično, a to se mora zrcaliti i u ponudi ORF-a.