Prošli tajedan su u Beču u Ministarstvu za obrazovanje održali četvrtu po redu konferenciju o manjinskom ško­l­stvu, pri čemu su sudjelovali zastupniki Ministarstva, Zemaljskih školskih savjetov iz Gradišća i Koruške kao i zastupniki društav ovih dvih n­a­rodnih grup i Romov. Cilj je ovih konferencijov da služu pred svim skupnomu dijalogu, razmjeni i diskusiji. 

Austrijski kompetencijski centar za jezike je pozvao u Željezno na „Jeziki u vidu“: Već od 100 ekspertov i ekspertic jezika su bili došli u Gradišće u Željezno, kamo ih je bio pozvao ov centar u suradnji s Pedagoškom vis­o­kom školom Gradišće. Cijeli dan dugo je u središću paž­nje stalo jezično-senzibilno podučavanje. Uz veliku potporu školarov i školaric No­ve dvojezične sridnje škole Veliki Borištof jezična djela­onica Pedagoške visoke ško­le Gradišće je predstavila sv­oje djelovanje.

Anita Zemljak (54), rodom iz Uzlopa, je nova peljačica Odiljenja za kulturu Grada Beč. Tim je dosadašnja direktorica, poslovoditeljica društva Basis Kultur Wien a tim i najviša činovnica za kulturne posle u Beču nastala direk­torica toliko važnoga odjela u Beču s deset referatov, ki raspolaže s budžetom od 210 milijuni eurov. Anita Zemljak se je probila pri hearingu i je 14. junija preuzela pe­ljanje odiljenja MA 7 Grada Beč.

BEČ — Austrija je počela pripravljati oštre kontrolne mjere na drugi granični prijelazi u Italiju i Sloveniju ke bi se mogle primijeniti u slučaju migrantskog priljeva, objavila je policija 6. junija Austrijske priprave za oštriju kontrolu migrantov na planinskom prijelazu Brenner izmed Italije i Austrije iritiraju talijansku vladu i Euro-komisiju u Bruxellesu, a upeljanje ko­n­trolov na tom prijevoju moglo bi dodatno potkopati Schengen­sku zonu.

Kroz pregovore Srbije s EU Hrvatska pokušava riješiti dugotrajne probleme u odno­si s Beogradom. Prije svega rič je o bojnom nasljedju i nepovoljnom položaju Hrva­tov u Vojvodini. „Naši su z­a­htjevi legitimni i poznati: pu­na suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena dom­a­ćih i medjunarodnih obavezov Srbije u obrambi ma­nji­n­skih prava, znači i prava hrvatske manjine u Srbiji, i is­to tako cilj izbigavanja konfliktov pravosudja u procesu­iranju bojnih zločinov — objašnjava hrvatski ministar vanjskih poslov Miro Ko­vač. Pod posljednjim podrazumiva ukidanje mogućnosti da Srbija sudi za bojne zločine počinjene u Hrvatskoj tijekom Domovin. boja, a ča je do sada teško optere­ći­valo o­dnose Zagreba i Beograda.

VUKOVAR - Madjarsku i Hrvatsku vežu diboke povijesne veze, a otvorenje Madjarskoga doma u Vukovaru pokazatelj je i koliko se RH brine o svoji manjina ke zasigurno i obogaćuju i većinski narod — rekao je u srijedu, 1. junija u Vukovaru pred­sjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, dodavši kako je nedavnim, novim zakonom dodatno poboljšan položaj hrvatske manjine u Madjarskoj. Reiner je u Vukovaru bio nazočan otvo­renju Madjarskoga doma.

Delegacija Dijeceze Željezno na čelu s biškupom Egidijem Živkovićem je pred kratkim gostovala kod hrvatskoga premijera, Tihomira Oreškovića (MOST) u Zagrebu. Glav­na tema razgovorov su bili gradišćanski Hrvati.

Predsjedniki i potpredsjedniki Savjetov narodnih grup su se srijedu, 18. maja ofici­jelno oprostili od saveznoga predsjednika Republike Au­strije dr. Heinza Fischera. Pri sastanku, koga je pokrenuo predsjednik Fischer, su se pominali uz ostalo o potribovanju narodnih grup na području školstva kao i o pineznom podupiranju.

„Imamo 60 milijuni izbiglic širom svita, nikada ih u povijesti nije bilo već“, rekla je dr. Melita H. Šunjić. glasn­o­govornica Visokoga kome­sa­rijata Ujedinjenih narodov za izbiglice (UNHCR) u srije­du, 11. maja u Hrvatskom centru u Beču u sklopu »Ra­­z­govora u Centru«, ki je pe­ljao glavni urednik HRVATSKIH NOVIN P. Tyran. Ova priznata novinarka rodom iz Rijeke, publicistkinja i apsolventica Instituta za publi­cistiku Bečkoga sveučilišća ka od 1993. ljeta djela u Be­ču, dala je u sklopu ra­z­go­vo­ra svoj osvrt na trenuta­čnu izbigličku krizu i predstavi­la neke UNHCR-ove aktivnosti i projekte.

U Europi se ne moru nametati rješenja ka ne bi uzela u obzir nacionalne specifičnosti, rekao je 6. maja u Pragu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslov Miro Ko­vač, govoreći o planu Euro-komisije/EK o upeljanju obvezujućih kvotov za migrante. „Ne morete nametati rje­šenja a da ne uzmete u ob­zir nacionalne specifičnosti i osjetljivost nekih pitanj“, rekao je na konferenciji za novinare sa češkim kolegom Lubomirom Zaoralekom.