Na sastanku čelnikov nimške vladajuće koalicije dogovoreno je i ubrzanje procedure za dobivanje azila i izgradnje sklonišćev za azilante. Dogovor o ubrzanju dobivanja azila uključuje širi popis zemalj ke se iz nimške perspektive smatraju „sigurnimi“, a čiji gradjani uglavnom nimaju pravo na azil. Uz Srbiju, Makedoniju i BiH, u tu kategoriju po novom spadaju i Kosovo, Albanija i ČG.
Iako iz Europske komisije poručuju kako su „sloboda kretanja i »Schengen« nepovratni“ tr kako Komisija misli da nima potrebe za promjenom schengenskih pravil, ni u svrhu poboljšanja sigurnosti niti za kontrolu migracije, po vikend-sastanku ministrov unutarnjih poslov i prometa devet držav Europske unije, održanoga u Parizu, već nego ikada dopeljan je u pitanje opstanak dosadašnjih načel slobode kretanja unutar schengenske zone. Na sastanku na kom su bili i ministri iz Francuske, Nimške, Španjolske, Italije i Velike Britanije dogovoreno je da se pojačaju sigurnosne mjere na medjunarodni vlaki, a ministri su Europskoj komisiji predložili promjenu »Schengenskoga sporazuma o bezgraničnoj zoni unutar Europske unije«.
Gradišćanski zastupniki općin kritiziraju zaključak saveza za novi ustavni zakon o smješćenju biguncev. Ovim bi mogao savez protiv volje zemalj i općin urediti smješćaje. Tako bi bila ugrožena autonomija općin — je za Hrvatski radio Orf-a Gradišće rekao Leo Radaković, predsjednik Gradišćanskoga saveza općin i ujedno i VP-načelnik u južnogradišćanskom Pinkovcu.
Po drugi put se je u Zagrebu održala sjednica Savjeta vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Cilj gremija je, da pomaže Hrvatskoj vladi u kreiranju politike i aktivnosti u odnosu na Hrvate u dijaspori, kao i jačanje hrvatske zajednice. Sudjelovali su najugledniji predstavniki hrvatskih zajednic iz cijeloga svita i zastupniki najvažnijih hrvatskih institucijov. Zastupniki gradišćanskih Hrvatov su ddr. Stanko Horvat, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču, Rado Janković, predsjednik Saveza Hrvatov u Slovačkoj, Lenka Kopřivová, potpredsjednica Udruge hrvatske manjine u Češkoj i dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske samouprave Šoprona (Ugarska).
Za novoga predsjednika otvorenoga doma Borta (Oho) pri generalnom spravišću ove kulturne institucije u južnogradišćanskoj Borti su odibrali rodjenoga Cogrštofca, likovnoga umjetnika slikara Wolfganga Horvata, ki je do sada bio potpredsjednik u Oho-u. Tim je naslijedio pisca, filmaša i režisera Petra Wagnera, ki se je povukao s predsjedničke funkcije.
ŽELJEZNO — Od pandiljka, 6. julija do četvrtka, 9. julija je Narodna visoka škola u kooperaciji sa Zemaljskim školskim savjetom i s Pedagoškom visokom školom Gradišće ponudila ljetni jezični tečaj za studente i učitelje na gradišćanskohrvatskom jeziku. Cilj tečaja je bio poboljšanje jezičnih kompetencijov na materinskom jeziku. Ponavljali i izgradjivali su se temeljna gramatika i elementarni rječnik. Uza to je bila glavna točka produbljivanje govorne kompetencije. Javilo se je 14 učiteljic.
Povodom svoje 60. obljetnice bečki Ringturm privlači pažnju medjunarodne umjetničke scene. Djelom »Sommerfreuden« hrvatske umjetnice Tanje Deman osiguravajuće društvo Wiener Städtische Versicherungsverein nastavlja po osmi put s omotavanjem bečkoga Ringturma.
Izobrazbu za „Dvojezično i hrvatsko podučavanje na osnovni i novi sridnji škola“ na Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu je ljetos uspješno završilo sedam mladih gradišćanskohrvatskih studentic.
BEČ — „U organizaciji Katoličanskoga bogoslovnoga fakulteta/Kbf Ðakovo (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), Instituta za povijesnu teologiju Sveučilišća u Beču, Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču (Filozofskoga fakultetat Družbe Isusove u Zagrebu) tr Hrvatske akademske zajednice Austrija (Haz) održan je 21. maja 2015. simpozij lj. pod naslovom „Der ,geistliche Nationsbildner’ Josef Strossmayer (1815 – 1905) in Wien. Wien und die Kroaten im 19. Jahrhundert“. Simpozij je održan prigodom 200. godišnjice rodjenja velikoga hrvatskoga biškupa Josipa Jurja Strossmayera.
U Zborniku se nalazu djela ne samo članova Hrvatske akademske zajednice (HAZ), utemeljene 2013. ljeta nego i eminentnih profesorov tr hrvatskih studentov, kih u Austriji ima oko dvi tisuć. Prezentacija je bila 12. maja u prostorija Hrvatskoga veleposlanstva u Beču na Rennwegu a sām zbornik brojnoj publiki su prezentirali predsjedniki HAZ-a Marijan Kalapurić i Igor Lacković kao i ravnateljica Anamarija Manestar kao i veleposlanik Gordan Bakota.