Slovenski premijer Miro Cerar izrazio je žaljenje za „radikalnim“ potezom Orbánove vlade jer smatra da bi to moglo dopeljati do domino-efekta u susjednimi državami, ali uz upozorenje da bi i Slovenija mogla upeljati oštrije mjere kontrole granice, pa i nje zatvaranje za migrante ako bi svoju dosadašnju politiku prema migrantom obustavila Nimška u ku želji dojti većina migrantov ki se sad kreću balkanskom rutom.
Nova veleposlanica Republike Hrvatske u Republiki Austriji, dr. Vesna Cvjetković je srijedu, 7. oktobra predala svoju vjerodajnicu austrijskomu saveznomu predsjedniku dr. Heinzu Fischeru. Veleposlanica Cvjetković je rodjena u Dubrovniku i je u 1970.-i ljeti studirala teatrologiju u Beču. Kao hrvatska veleposlanica u Beču je naslijedila Gordana Bakotu, komu je u 30. juniju po već od četiri ljeti istekao mandat i ki se je vratio u Ministarstvo vanjskih poslov u Zagreb.
U središću ćedu biti posebne mjere samoobrane kako bi se ograničila migracija, poput vraćanja ljudi na granicu s Austrijom, rekao je bavarski premijer Horst Seehofer.
Povodom 60. obljetnice potpisanja Austrijskoga državnoga ugovora je delegacija Gradišćanskih Hrvatov i koruških Slovencev bila na pohodu hrvatskomu premijeru, Zoranu Milanoviću i predsjednici Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Dariji Krstičević. Informirali su je o stanju u vezi s ispunjenjem Članka 7. Državnoga ugovora iz 1955. ljeta.
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio u vezi sa sporom sa Srbijom s pogledom na izbiglice „Kako bi bilo da ja velim Austriji i Ugarskoj ,Pustite Hrvatsku na miru!’“. Zoran Milanović smatra i to, da je otvaranje priče o ulasku migrantov na Dubrovačko primorje podvala onih ki širu paniku.
Srpski tabloidi *) su žestoko reagirali zbog zatvaranja granice sa Srbijom: „Banda ustaška“, „Luđak vodi Hrvate u rat“… Najradikalniji je Informer ki je 24. sept. izašao s naslovom „Hrvati nas siluju, EU podržava“.
Glavni povod za sastanak ministrov unutarnjih poslov u Parizu bio je koncem augusta spričeni pokolj u brzom vlaku Thalys iz Pariza prema Bruxellesu i Amsterdamu, kade je nekolicina putnikov uspila savladati i razoružati Marokanca Ayouba el-Khazzanija. Sa sastanka u Parizu stigao je dosad najjači udar na »Schengen«, a deset ministrov predlaže da se ozakoni mogućnost ponovnoga upeljanja kontrolov identiteta putnikov pri prelasku granic. Ministri ne tražu povratak na nekadašnje stanje, kad su postojale granice izmed držav, medjutim, nisu zadovoljni ni sadašnjom situacijom u koj uopće nima nikakovih graničnih kontrolov, pa ni kontrolov potencijalnih teroristov.
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović 15. septembra uputila je pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kom od njega zahtijeva sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog migracijske krize, tr uticaja izbigličkoga vala na Hrvatsku. Predsjednica navodi i kako bi se izbiglički val mogao prenijeti u daleko većem broju od onoga s kim se računa.
Na sastanku čelnikov nimške vladajuće koalicije dogovoreno je i ubrzanje procedure za dobivanje azila i izgradnje sklonišćev za azilante. Dogovor o ubrzanju dobivanja azila uključuje širi popis zemalj ke se iz nimške perspektive smatraju „sigurnimi“, a čiji gradjani uglavnom nimaju pravo na azil. Uz Srbiju, Makedoniju i BiH, u tu kategoriju po novom spadaju i Kosovo, Albanija i ČG.
Iako iz Europske komisije poručuju kako su „sloboda kretanja i »Schengen« nepovratni“ tr kako Komisija misli da nima potrebe za promjenom schengenskih pravil, ni u svrhu poboljšanja sigurnosti niti za kontrolu migracije, po vikend-sastanku ministrov unutarnjih poslov i prometa devet držav Europske unije, održanoga u Parizu, već nego ikada dopeljan je u pitanje opstanak dosadašnjih načel slobode kretanja unutar schengenske zone. Na sastanku na kom su bili i ministri iz Francuske, Nimške, Španjolske, Italije i Velike Britanije dogovoreno je da se pojačaju sigurnosne mjere na medjunarodni vlaki, a ministri su Europskoj komisiji predložili promjenu »Schengenskoga sporazuma o bezgraničnoj zoni unutar Europske unije«.