Anita Malli (rodj. Safić iz Gerištofa) će i nadalje pelja­ti posle gradišćanskih Zele­nih. Srijedu, 25. novembra ju je zemaljski odbor stranke potvrdio u toj funkciji. Mag. Mal­li, je najavila, da kani nastaviti dosadašnji put.

Kako je za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće rekao Martin Ivančić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga i d­o­kumentarnoga centra kao i predsjednik hrvatskoga Sav­jeta za narodnu grupu, on kritizira reformu obrazova­nja, ku su utorak, 17. nove­m­bra po dugom natezanju pr­e­zentirali zastupniki saveznih ze­malj i Saveza. U tom pa­pi­ru da ne stoji ništ o narodni gru­pa, kritizira Ivančić.

Kancelarka Nimške Angela Merkel oduprla se je u uto­rak, 13. oktobra pritisku nje konzervativcev da ojača kontrolu nimških granic i odbije izbiglice ke dolazu prik Austrije, rekli su sudioniki na sastanku zastupnikov.

BERLIN — Nim­ška, ka je omiljena destinacija za izbi­g­lice i migrante ki bi­žu od boja i siroma­štva na Bliskom is­t­o­ku, očekuje ovo ljeto dolazak rekordnih 800.000 do milijun tražiteljev azila. Priliv se je pokazao kao veliki logistički problem jer zahtijeva golema sredstva do­kle vlasti nastoju registrirati i smjestiti sve novopridošle od kih su neki još u šatori iako se približava zima.

ZAGREB — „Hdz s Tomi­sl­a­vom Karamarkom najveći (je) gubitnik ovih izborov, prem činjenici da su se progla­sili po­bjedniki prem nekakove rela­ti­v­ne većine ka ne znači baš ništ. Da je sve bilo kako je zamišlj­e­no u utorak dopodne, jur smo tribali imati novu Vla­du, s premijerom Karamarkom i s kabinetom punim Hdz ministrov i koalicijskih partne­rov Hdz kam­panja bila (je) isklju­čivo teme­ljena na najava velike pobjede i preuzimanja Hrvat­ske. Ništ takovoga se nije dogodilo. Hdz ima relativnu ve­ćinu, a s njom ništ ne mo­ru. Tamo nekakov mostić… ih drži u šahu sa svojih 19 mandati­ćev i velika koa­licija ka je tribala peljati Hrvat­sku strepi od toga kakove za­htjeve ćedu politički novajlije staviti pred njih, to jest, hoće li tražiti ustu­p­ke ke Hdz jedno­stavno ne smi ispu­njavati. Ako to nije si­tua­ci­ja gubitnika, on­da ne znam ča je. Željio je pr­e­već prebrzo, željni toga da zga­zu Sdp i os­tavu ga u prašini.

Predsjedničtvo Federalistič­ke unije europskih narodnih grup (Fuen), zastupniki Hr­vatskoga centra u Beču i ko­ruških Slovencev su petak, 30. oktobra bili na razgovo­ru u Ministarstvu vanjskih poslov. Gabriela Novak-Ka­rall od Hrvatskoga centra je tim prilikom predstavila ko­n­cept dvojezičnoga školskoga sustava za Beč. Predsjednik Fuen-a Hans Heinrich Han­sen i savjetnik za politička pi­tanja i zastupnik u Bruxelle­su Frank de Boer su pred­st­a­vili »Minotiy Safe-Pack« i mogućnosti financijske po­dr­ške nacionalnih manjin sa st­ra­ne matičnih zemalj i držav.

Predsjednik Europske komi­sije Jean-Claude Juncker i austrijski kancelar Werner Faymann (Spö) složili su se da „ogradam nije mjesto u Europi“, u telefonskom razgovoru 28. oktobra, rekla je glasnogovornica Komisije u Bruxellesu po austrijskoj na­javi da ćedu podići ogradu na granici prema Sloveniji. Ta telefonski razgovor se nasta­vlja na izjavu austrijske ministrice unutarnjih poslov Jo­hanne Mikl-Leitner (Övp), članice konzervativne stranke ka je najavila da će nje zemlja podići ogradu duž gra­nice sa Slovenijom, takaj čla­nicom Europske unije, radi kontrole priliva migrantov. 

Nimška kancelarka Angela Merkel suočena je s velikim protivljenjem unutar vlastite stranke prema nje politiki o­t­vorenih vrat. Naime, iz redov nje Kršćansko-demokratske unije u parlamentu su predložili obranu nimške granice u stilu »Berlinskog zida«, p­i­še britanski INDEPENDENT.

Slovenski premijer Miro Ce­rar izrazio je žaljenje za „ra­dikalnim“ potezom Orbáno­ve vlade jer smatra da bi to moglo dopeljati do domino-efekta u susjednimi državami, ali uz upozorenje da bi i Slovenija mogla upeljati oš­trije mjere kontrole granice, pa i nje zatvaranje za mi­g­ra­n­te ako bi svoju dosadaš­nju politiku prema migrantom o­bustavila Nimška u ku želji dojti većina migrantov ki se sad kreću balkanskom rutom.

Nova veleposlanica Republike Hrvatske u Republiki Au­striji, dr. Vesna Cvjetković je srijedu, 7. oktobra predala svoju vjerodajnicu austrijsk­o­mu saveznomu predsjedniku dr. Heinzu Fischeru. Velepo­slanica Cvjetković je rodjena u Dubrovniku i je u 1970.-i ljeti studirala teatrologiju u Beču. Kao hrvatska velepo­s­lanica u Beču je naslijedila Gordana Bakotu, komu je u 30. juniju po već od četiri lje­ti istekao mandat i ki se je vratio u Ministarstvo vanj­skih poslov u Zagreb.

U središću ćedu biti posebne mjere samoobrane kako bi se ograničila migracija, po­put vraćanja ljudi na granicu s Austrijom, rekao je bavarski premijer Horst Seehofer.