Zastupniki narodnosnih savjetov svih šest autohtonih i priznatih narodnih grup su 15. aprila u saveznom kanclerastvu u Beču diskutirali reformu izobrazbe, podupira­­nje tiskanih manjinskih medijev i pinezno podupiranje iz ureda Saveznoga kancelara. Bilo je govora i o minjanju zakona za podupiranje tisk­a­nih medijev kao i pitanje pineznoga podupiranja. Osebujno nategnuta je situacija kod subvencijov za narodne grupe. Ta pinezna sredstva jur 20 ljet dugo nisu povišili je rekao aktualni predsjednik hrvat­skoga Savjeta za na­ro­d­nu grupu Leo Radaković. Morali su na znanje zeti, da u dogledno vrime neće biti povišenja subvencijov iz sa­veznoga lonca za narodne grupe. Kao jedna od promje­nov su predvidjeni manji ra­z­redi za 2-jezično podučavanje.

Dr. Manfred Frey, bivši potpredsjednik Austrijske Nacio­nalne banke učlanjen u u­dr­u­gi Saveza folk­s­dojčer­skih domorocev je u privatnom zva­nju bio direktor Financij­sko­ga ureda za Beč, Dolnju Au­striju i Gradišće. Kao pripadnik nimške narodne gru­pe u 1945. ljetu, po koncu II. svitskoga boja, skupa s osta­limi Nimci prisilno morao je ostaviti svoju i domovinu svo­jih ocev i praocev u južnoj Moravskoj (Češka), selo Jaroslavice (Joslowitz). Razgovor je stao pod geslom „Ča povezuje Staroaustrijance i sudetske Nimce s moravskimi Hrvati?“. Razgovor je pe­ljao Petar Tyran a uvodnu ključnu bilješku je dao mag. Tibor Jugović, predsjednik Hrvatskoga centra u Beču.

Predsjedniki Hrvatske, Slo­venije i Austrije petak, 18. marca su se nekoliko uri du­go sastali u Varaždinu, na dan kada su EU i Turska u Bruxellesu pokušavali posti­ći ključan sporazum o zaus­tav­ljanju migrantskoga vala pr­e­ma Europi. Kolinda Grabar-Kitarović je bila doma­ćin B­o­rutu Pahoru i Heinzu Fische­ru na tretom neformalnom summitu ki se održavaju od 2014. Izbiglička kriza tri­ba­la je biti glavna tema djelatnoga sastanka čelnikov trih članic EU-a i zemalj na nedavno zatvorenoj tzv. balkan­skoj migrantskoj ruti.

Bivši austrijski ministar po­ljoprivrede i okoliša di Niki Berlaković i sada zastupnika Narodne stranke u Saveznom vijeću, Parlamentu i govorač za narodne grupe ÖVP-a, se je pismeno i na parlamentar­noj razini obratio ministrici za naobrazbu, Gabrieli Heinisch-Hosek (SPÖ) u vezi s potribovanji narodnih grup pri ostvare­nju reforme naobrazbe.

Književnik, aktivist i novi­nar Jurica Čenar je 2. marca bio gost »Razgovora u Centru«. Povod je bila publikacija mo­nografije Ðura Vidmarovića o Jurici Čenaru i njegovom pjesničtvu, ka je izašla lani u novembru. Voditelj večera, Petar Tyran, je pri razgovo­ru istaknuo Juricu Čenara i kao novinara i aktivista za hrvatsku narodnu grupu.

Uoči summita hrvatskoga premijera Orešković s pred­sjednikom Europske komisije razgovarao i o hrvat­skom javnom dugu i obećao da će aktivirati „mrtvi kapital“.

BRUXELLES — Hrvatski premijer Tihomir Orešković o­bećao je… Jean-Claudeu Jun­ckeru, predsjedniku Europske komisije ka provodi dva razli­čite postupke ekonomskoga nadzora nad Hrvatskom, da će smanjiti hrvatski javni dug aktiviranjem „mrtvoga kapita­la“. „Komentirao sam s Jun­ckerom i druge glavne cilje, da ćemo iskoristiti europske fon­de, ovih 10 milijardi E, a i aktivirati pol milijarde E kako bi mogli povećati investicije za male i sridnje poduzetnike…

Hrvatska kulturna nagrada »MINI-METRON« Hrvatskoga centra narašćaju za posebne ideje i istaknuta dostignuća na području očuvanja ili ra­z­vijanja hrvatske riči, hrvat­skoga odnosno dvojezičnoga školstva, razmjene omladine, dizanje hrvatske samopou­z­danosti i kulturnoga izražaja mladine i za mladinu. »Mi­ni-Metron« se dodiljuje godišnje u obliku svetačnosti. Nagrada je u obliku skulp­ture od stakla s u­gravira­nim natpisom i pove­lje na hrvat­skom jeziku.

Pri cjelodnevnom zasjedanju i savjetovanju Savjetodavnoga odbora Vijeća Europe, ki pregledava realiziranje Okvirne konvencije za obrambu nacionalnih manjin četvrtak, 4. februara u Beču bilo je i govora i o situaciji gradišćanskih Hrvatov i uopće a po­sebno i u Beču. Cilj sas­ta­n­ka je bio, da sastavu četvrti komentar o ispunjenju Okvirne konvencije, ku je Au­strija ratificirala jako usko i ograničila područje autohto­nih manjin na odredjen teritorij, tako da je isključila gr­a­dišćanske Hrvate u Beču.

Srijedu, 20. januara su se u prostorija Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra u Željeznu sastali predsjedniki i potpredsjedniki Savjetov narodnih grup. Dogovorili su se o pismu i k­a­talogu pitanj kimi ćedu se o­bratiti ministrici prosvjete (podučavanja) Gabrieli Hei­nisch-Hosek zbog planirane reforme naobrazbe. Pri ovoj sjednici su izdjelali katalog sa svega skupa 37 pitanj.“

Biblija — ovo epohalno djelo u 5 sveski, prevodjeno na gra­dišćanskohrvatski od svećenika i dugoljetnoga farnika u Klimpuhu i nadzornika za vjeronauk prof dr. Štefana Geo­šića, je sada i u dvi veliki nacionalni knjižnica Hrvatske.