Piše Matthias Wagner, član
Savjeta za narodnu grupu gradišćanskih Hrvatov

6. februara o. lj. je bio konac roka Saveznoga kancelar­st­va za molbe za subvencije iz lonca/sredstav za narodne grupe. Savjet za narodnu gr­u­pu gradišćanskih Hrvatov se nekad cijelo ljeto ne sastaje (što je škoda, jer bi imali do­sta za koordinirati i se dogo­voriti), ali jedna sjednica je fiksna: Ona, na koj se za­klju­čuje predlog za podiljenje subvencijov i se „odibiraju“ novi predsjednik i potpred­sjednik Savjeta. Pandiljak, 13. III. je opet tako daleko.

Hrvatski premijer Andrej Plenković primio je u četvrtak, 16. februara mons. Egidija Živkovića, željezanskoga biškupa komu je, kao i gradišćanskim Hrvatom, zahvalio za očuvanje kulturnoga i jezičnoga identiteta jur već skoro petsto ljet, ne samo u Austriji nego i u Slovačkoj i Madjar­skoj, uvelike zahvaljujući djelovanju Katoličanske crikve, priopćeno je iz hrvatske vlade. Živkovića pratio je franjevac i farnik u Filežu fra Božidar Blažević.

RUŠTA — Pod geslom „Hr­a­bro u nova vrimena“ čla­ni Gr­a­dišćanske zemaljske vl­a­de su se sastali 2. februara u Seehotelu u Rušti da bi u protulićnoj klauzuri odredili smirnice u područji gospodarstvo, zdrav­stvo i socijalno. Do ljeta neka Krages bude integriran u Bur­genland Holding i intenzivira suradnju med zem. bolnicami i Milostivne braće u Željeznu.

Državni tajnik u Republiki Srpskoj: Ne more se tražiti od Hrvatov da ostanu ovde ako nimaju uvjete za život. Na sastanki je bilo riči o položaju Hrvatov u Republiki Srpskoj tr o problemi ki ote­žavaju njev povratak i održivi ostanak u ovom dijelu BiH.

Hrvatski ministar vanjskih p­­oslov i europskih integracijov Davor Ivo Stier u nedilju, 18. decembra je otvorio bo­žićni koncert pod nazivom »Pax et bonum« u crikvi sv. Lovre u Filežu. Hrvatski mi­nistar rekao je tom prilikom gradišćanskim Hrvatom iz tri države okupljenim u sridnjogradišćanskom selu Filežu ka­ko ga veseli da je na proslavi zajedničtva ljudi ki su kroz pet stoljeća sačuvali hr­vatski jezik i identitet. Stier je u pandiljak, 19. decemb­ra „zaokružio svoj sridnjo­europski krug“ predavanje na Diplomatskoj akademiji u Beču, kade je definirao svo­je vidjenje vanjske politike Hrvatske i odnose susjednim zemljam. Potom se je u prostorija Hrvatskoga velepo­slanstva sastao sa zastupniki hrvatskih udrugov.

BRUXELLES — Hrvatska ovde na medjuvladinoj konferen­ciji 13. decembra nije podigla rezervu za otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi jer Srbija, kako je rekao premijer Plen­ković, nije ispunila obaveze prema hrvatskoj manjini. Hrvat­ska je pripravna podignuti rezervu na otvaranje poglavlja 26 u pregovori Srbije i EU-a budući da je 23. 12. 2016. u Beogra­du riješeno pitanje udžbenikov hrvatske nacionalne manjine, rekao je ministar vanjskih i europskih poslov Davor Ivo Stier u izvanrednoj izjavi za novinare.

Petak 9. i subotu, 10. dece­m­bra u Vukovaru (hotel Lav, J. J. Strossmayera 18.) su održali tretu sjednicu Savj­e­ta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. „Hrvatska vas tri­ba, a ova Vlada vas sluša i ču­je“ — započela sjednica Savjeta za Hrvate izvan RH.

Treti susret predstavnikov Hrvatov izvan Republike Hr­vatske s predstavniki izvršne vlasti u Republiki Hrvatskoj održan je od 9. do 10. decem­bra u Vukovaru (hotel Lav, J. J. Strossmayera 18.). Na sjednici ćedu razmatrati mogućnosti unapredjenja i ja­ča­nja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svi drugi polji izmed Republike Hrvatske i Hrva­tov ki živu izvan nje granic.

Viši savjetnik Austrijskoga instituta za medjunarodnu politiku Vedran Džihić smatra da unutar Srpske napredne stranke postoju previranja oko nastavka eurointegracijov, ka ćedu isplivati na površinu u predstojećoj predsjedničkoj kampanji u Srbiji. Govoreći o pogibelji da Srbija napusti svoj europski put, Džihić je rekao da u Srbiji postoji već političkih opcijov, a da ćedu predstojeći predsjednički izbori pokazati da „Ovde zaista nije sve onako kako morebit izgleda ako slušate (premijera Srbije Aleksandra) Vučića“.

Pri generalnoj debati o bud­žetu za dojduće ljeto u Parlamentu utorak, 21. novem­b­ra je bilo govora i o narodni grupa. Govorač Socijaldemo­kratske stranke za ljudska prava i prognanike, Franz Kirchgatterer je u svojem go­voru naglasio da država ima odgovornost za autohtone n­arodne grupe u Austriji i da se u novom zakonu o podupiranju narodnih grup triba zgledati i na njeve tiskanice. Govorač Narodne stranke za narodne grupe, Niki Berlaković je u svojem govoru citirao studiju Europske komisije ka veli, da je 80 posto narodnih grup u Europi ugr­o­ženo.