Kod Baškinih u Novom Selu kosu
sri, 06/08/2014 - 20:30foto: angelika ambruš
foto: angelika ambruš
ZAGREB — Izabrani radovi Roberta P. Hajszana objavljeni su u netom tiskanoj knjizi pod naslovom Gradišćanskohrvatske panonske teme, kojoj građa obuhvaća devet studija, feljtona i refleksija što ih je autor objavljivao u recentnoj srednjoeuropskoj periodici u više zemalja od godine 1979. do naših dana. Uvršteni radovi su: Naseljavanje hrvatskih kolonista na vlastelinstvu Novi Grad, Novigradski glagoljski fragment brevijara, Kršćanske Hrvatske novine, Josip Haydn - gradišćanskohrvatski komponist?, »Gradišćanskohrvatske narodne priče« slavljenika Antona Leopolda, Književni časopisi Hrvata u Austriji, Ivan Manlius i „Nove novine iz Ugarske“, Razvitak panonske regije - s posebnim osvrtom na gradišćanskohrvatski element i O jezičnim obilježjima u pripovijetkama sakupljenim u Gradišću od Balinta Vujkova. Izdavač knjige je Hrvatska matica iseljenika.
Medjunarodni centar za usluge u kulturi (Mcuk) osnovan je 1972. ljeta. Od 1995. ljeta sidišće ustanove je u ulici Božidara Magovca 17, u zagrebačkom naselju Travno. U 2013. ljetu ustanova minja naziv u Kulturni centar Travno. U sastavu Centra je i podružnica Posudionica i radionica narodnih nošnjov. U prošlosti je u okviru Posudionice sudjelovano i s gradišćanskimi Hrvati, tako posebno i foklorni ansambl Štokavci u Čajti imenice i Ronad Šubošić. U momentu J.
Nakit, bombonijere i črno vino su romantični dari, ali ništ se ne da miriti s črljenimi rožami, ako kanimo komu očitovati svoju ljubav. Bolje ne moremo pokazati, da nam je gdo drag, nego črljenimi rožami. Ako kanimo reći da nam je nešto žao, ako kanimo nekoga pozdraviti ili pohvaliti, se situacija počne komplicirati. Črljene rože su divno cvijeće, ali nisu za svaku priliku.
Farba cvijeća je istotako važna kotno sam izbor kitic, ar u sebi nosi simboliku ljubavnoga komuniciranja, ko je staro najmanje tisuć ljet. Cvijeće se očituje u svi spektralni farba. Ono je puno karaktera i puno tajanstvenih porukov. Izbor farbov za buket ili cvjetni aranžman odražava ćuti kupca ili naturel primatelja buketa.
Istotako kako Hrvati su i Nimci u Ugarskoj po Károlyijevom pozivu stvarali svoje centralne upravne organizacije Nimške Narodne Tanače po zemlji. Nek da su Nimci imali čuda teže i složenije rješavati svoje probleme, jer su stanovali rašicano na zapadnom teritoriju Ugarske, na jugu po Baranjskoj županiji, u okolici Budimpešte i u Sedmogradskoj (Erdély) i interesi su bili jako različiti. Dokle su zapadne županije težile na priključenje k Austriji, o čemu Ugarska nije kanila čuti, su ostali gledali da bi dostali skupa sve jaču organizaciju za zastupničtvo u ugarskom parlamentu iz čega je nastala i neka vrsta rivalizacije. Ugri su — po ugarskoj pravici zvali sve Nimce jednostavno Švabi (ča ali nije odgovaralo istini).
»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosada ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Srbe, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveučilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila literarne tekste, političke dokumente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.