Nova knjiga povjesničara i filologa Ro­berta Hajszana Panonskog iz Gradišća

ZAGREB — Izabrani radovi Roberta P. Hajszana objavljeni su u netom tiskanoj knjizi pod naslovom Gradišćansko­hrvatske panonske teme, kojoj građa obuhvaća devet studija, feljtona i refleksija što ih je autor objavljivao u recentnoj srednjoeuropskoj periodici u više zemalja od godine 1979. do naših dana. Uvršteni radovi su: Naseljavanje hrvatskih kolo­nista na vlastelinstvu Novi Grad, Novigradski glagoljski fragment brevijara, Kršćanske Hrvatske novine, Josip Haydn - gra­dišćanskohrvatski komponist?, »Gradišćanskohrvatske narodne priče« slavljenika Antona Leopolda, Književni časopisi Hrvata u Austriji, Ivan Manlius i „Nove novine iz Ugarske“, Razvitak panonske regije - s posebnim osvrtom na gradišćansko­hrvatski element i O jezičnim obilježjima u pripovijetkama sa­kupljenim u Gradišću od Balinta Vujkova. Izdavač knjige je Hrvatska matica iseljenika.

Tagovi: 

Kulturni centar i djelaonica nošnjov

Medjunarodni centar za usl­u­ge u kulturi (Mcuk) osnovan je 1972. ljeta. Od 1995. lje­ta sidišće ustanove je u ulici Božidara Magovca 17, u zagrebačkom naselju Travno. U 2013. ljetu ustanova mi­nja naziv u Kulturni centar Travno. U sastavu Centra je i podružnica Posudionica i radionica narodnih nošnjov. U prošlosti je u okviru Posudionice sudjelovano i s gradišćanskimi Hrvati, ta­ko posebno i foklorni ansa­m­bl Štokavci u Čajti imenice i Ronad Šubošić. U momentu J.

Tagovi: 

Muži, kupite Vašoj ženi za jubilej...

Nakit, bombonijere i črno vino su romantični dari, ali ništ se ne da miriti s črljenimi rožami, ako kanimo komu oči­tovati svoju ljubav. Bolje ne moremo po­kazati, da nam je gdo drag, nego črljenimi ro­žami. Ako kanimo re­ći da nam je nešto žao, ako kanimo nekoga po­z­dra­viti ili pohvaliti, se situacija po­č­ne kompli­cirati. Črlje­ne ro­že su divno cvi­jeće, ali ni­su za svaku priliku.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Nimška autonomija

Istotako kako Hrvati su i Nimci u Ugarskoj po Károlyijevom pozivu stvarali svo­je centralne upravne organi­zacije Nimške Narodne Ta­n­ače po zemlji. Nek da su Nimci imali čuda teže i slo­ženije rješavati svoje probleme, jer su stanovali rašicano na zapadnom teritoriju Ugarske, na jugu po Baranj­skoj županiji, u okolici Budimpešte i u Sedmogradskoj (Erdély) i interesi su bili ja­ko različiti. Dokle su zapad­ne županije težile na priklju­­če­nje k Austriji, o čemu Ugarska nije kanila čuti, su ostali gledali da bi dostali skupa sve jaču organizaciju za zastupničtvo u ugarskom parlamentu iz čega je nastala i neka vrsta rivalizacije. Ugri su — po ugarskoj pravici zva­li sve Nimce jednostavno Švabi (ča ali nije odgovara­lo istini).

Veliki rat — iz gledišća srpske literature

»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosa­da ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Sr­be, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveu­čilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila lite­rarne tekste, političke doku­mente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.