Ideja da 31. oktobar bude Svitski dan štednje/šparanja, se je rodila 1924. ljeta u Milanu, kad su se na ta dan na 1. Internacionalnom kongresu sastali predstavniki svitskih štednih institucijov, da bi našli izlaz iz krize po Prvom svitskom boju. Oko 350 predstavnikov financijskih institucijov iz 27 zemalj svita se je složilo, da je šparati potribno za razvitak človičanstva.
Pri 2. medjunarodnoj Kroatološkoj konferenciji u Zagrebu (29. IX. - 1. X.) u Campusu Zagrebačkoga sveučilišća je bila tema „Hrvati izvan Hrvatske“. Veliku pažnju su posvetili problemu očuvanja hrvatskoga jezika, pred svim i u Gradišću, Austriji. Pri ovoj trodnevnoj konferenciji je sudjelivalo nekoliko desetak znanstvenikov i istraživačev.
Iz Austrije su sudjelivali znanstveniki Nikola Benčić, Robert Hajszan, Georg Holzer, Zorka Kinda-Berlaković, Gerlinde Stern-Pauer i Robert Sučić.
Noćna debata u parlamentu zbog teksta Austrijske savezne himne (predlog „kćere, sini“), ka je održana projdući tajedan, spomenula me je na 25. maj 2001. lj., kad smo otkrili spomen-ploču autorici teksta Austrijske savezne himne, plemenitoj Pauli Preradović (prilikom 50. obljetnice nje smrti) na zgradi u gradu Pula, Besenghijeva ulica broj 2, u koj je ona živila nekoliko ljet u ditinstvu i svojoj mladosti:
Štefanićevo vino — Jurišićeva krv — je dostalo titulu „Vino Kisega« na ljetošnjem naticanju vinogradarov kisečke okolice. Skupšćina grada Kisega anonimno zibere svako ljeto uz žensku pratnju kisečkih „Kraljic i prijateljic vina“ najukusnije, najaromatičnije, najfinije vino ovoga područja.
S ftm-trijom se je na hrvatskoj sceni pojavila mala muzička senzacija. Insajderi su za nje jur znali, a sada zna i široka javnost za ov novi i po postojanju ipak dost mali muzički sastav. Oficijelnu vrlu opaženu premijeru su Franjo Kröpfl, Tome Janković i Martin Wagner imali „u Centru“, u „hrvatskom domu“ u Schwindgasse 14 u 4. bečkom kotaru. Obadva koncerti, 13. i 14. oktobra. Sviraju jazz, funk i soul a ča je morebit najzanimljivije: hrvatske jačke u novoj muzičkoj obradi.
Buče slišu rodu s latinskim imenom Cucurbita. U kulinarstvu se buče tretiraju kot povrće, ali u botaniki su one jagodičasto sadje (Beerenfrüchte), ar im košćice slobodno ležu u sadovnom mesu (Fruchtfleisch). Buča broji med najstarje kultivirane rasline (Kulturpflanzen). Skoro 10.000 ljet dugo je ona poznata. Buča potiče iz Južne Amerike, a Portugalci su ju u 16. stoljeću donesli u Europu.
Pri generalnom spravišću Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću diskutirala se je i mogućnost hrvatskoga odnosno dvojezičnoga službenoga pečata/žiga za službenu upotrebu — analognu dvojezičnim seoskim tablicam.
Savezni ministar za život i okoliš, dipl. inž. Niki Berlaković se je 14. oktobra u kaštelu u sridnjogradišćanskom Šuševu sastao sa svojimi ministri-kolegi iz Nimške, Švicarske i Liechtensteina. Tema razgovorov je uz ostalo bio »Vrh o klimi« u južnoafričkom Durbano koncem ovoga ljeta i stručna konferencija o obnovljivoj energiji dojduće ljeto u Beču.