Korizma je počela. Iako drugačije okruženo s manje pobožnih ljudi, čujemo sa svih stran, čega ćedu se ljudi odreći: čokoladija, alkohola ili televizije. Korizma je za mnoge u (crikvenom) ljetu mogućnost, da se svisno bavu samimi sobom. Takorekuć 40 dan nutarnjega premišljavanja i obnavljanja.

Ufam se, da je čim već ljudi gledalo 19. februara emisiju ZIB Zack mini. U ovom dičjem formatu ORF-a pohadja moderatorica Fanny Stampf različne škole i u ov put je bila u Sridnjoj školi u Velikom Borištofu. Veljek spočetka, emisiju si morete još do marca pogledati na orf on i toplo ju preporučujem. Zač? Ar daje lipu i istovrimeno zanimljivu sliku o nami.

Konačno smo opet jednoč čuli ča novoga u gradišćanskohrvatskom muzičkom svitu. Inako jur natprosječno na muzikaši bogato Petrovo Selo moglo se je prošlu subotu gizditi novim bendom mladih med 15 i 30 ljet. A to s punim pravom. Masne daske su se prezentirale dobre, vesele i pune energije. Prošla ljeta su nam nudila mali broj ovakovih premijerov: Škare iz sridnjega i sjevernoga Gradišća, Fahaceri na DM-u u Malom Borištofu, Gauženjaki, Bahetaši, i drugi na tamburaškom sektoru ili morebit još i Mira Perušić na sektoru singer-songwriter.

Od ovoga tajedna je zemaljska vlada oficijelno u službi. Čini se, da poglavar Hans Peter Doskozil kani svisno graditi na jedinstvenosti Gradišća. Mi nismo kao ostatak (austrijskoga) društva, mi smo Gradišćanci. Cirka tako je publiku u Borti pri otvaranju izložbe o bomba protiv manjin pozdravio u novoj eri. Zeleno-črljeni kontrastni program političkim tendencijam u ostaloj Austriji.

Ov tajedan je prošlo ravno 30 ljet otkad su u noći na 5. februara u Borti ubijeni četiri mladi Romi. Dan kasnije, 6. februara je detonirala bomba u Stinjaki i teško naranila muža iz Hrvatskoga Hašaša, ki je djelao za službu za odvažanje otpada.

Zapravo je ovo mjesto bilo rezervirano za malu diskusiju o našem normiranom jeziku. Koalicijski dogovori za gradišćansku zemaljsku vladu su prekinuli ovu nakanu. Morebit se da i jedno i drugo spajati.

U manjinskoj politiki mlini obično polaglje melju – ča to znači? Zastupničtvo manjin, ada različna društva tiraju uvijek jedno vrime ista potribovanja, su to koč bili tablice, se je zajednica u prošli ljeti fokusirala na školstvo, sprvine za Beč, u medjuvrimenu i za reformu elementarne pedagogike, ada pred svim čuvarnice. Pinez se tako i tako uvijek more – apsolutno opravdano – prositi već.

Većina manjini ništ neće dati dobrovoljno, to je bila jedna od izjavov pri podijskoj diskusiji o Članu 7. Član 7 ljetos naime skupa sa svojim Državnim ugovorom svečuje 70. obljetnicu. Da čuda toga, ča se more iz velikodušnoga Državnoga ugovora isčitati i interpretirati danas nije u potpunosti implementirano, tribalo bi biti svakomu jasno, ki je ovih pet točak koč štao (ili samo preletio).

Novo ljeto nam nije doneslo samo nove zakone i nakane, pred svim će se pamtiti po ovoj nutarnjepolitičkoj krizi. Po raspadanju koalicijskih dogovorov med drugo, treto- i četvrtoplasiranimi VP- om, SP-om i Neosov, je sada jasno, da Austriju čeka prva plavo-črna vlada i kancelar Kickl. Sve nutarnjepolitičke štrategije prepušćamo na ovom mjestu politologinjam i politologom kot i svim drugim komentaroricam i komentatorom – inako će biti čuda djela. Manjinska pitanja, odnosno u ovoj koaliciji sigurno samo zvan pitanja narodnih grup, sigurno nećedu biti na prvom mjestu pri dogovori. To ne bi ni bila u drugi koalicija. Ipak, gdo je jur jednoč gledao u stranački program novoga jačega partnera moguće vlade, FP-a, ta će opaziti jednu rečenicu: „Jezik, povijest i kultura Austrije su nimški.” U daljnjem pravoda piše, da su autohtone manjine obogaćenje i integrirani dio Austrije i „državnoga naroda” – ča god bi to bilo. FP u vezi s na- rodnimi grupami piše, da odbija „umjetno izjednačenje raznolikih europskih jezikov pomoću prisiljenoga multikulturalizma, globalizacije i doseljenja u masa.”

Iako mirno vrime med Božići još nije čisto počelo, za nas u Hrvatski novina ide po ovom izdanju u zasluženu pauzu do 9. januara, kada ćete opet držati novo izdanje u ruka. Ča ada željiti za Božiće i novo 2025. ljeto? Kako rezimirati ovo ljeto i na kom polju? Na manjinskom području se je malo ča gibalo, iako se čini, da je ipak ostalo sve pri starom. Znatiželjno moremo gledati u dojduće ljeto. Ča će pisati u programi nove savezne i zemaljske vlade? Kako će se razvijati program narodnih grup u ORF-u? Ča ćedu pokrenuti nove predsjednice i predsjedniki u svoji društvi? Ča će se stati s pitanjem školstva u Beču? I će li uopće biti kakove školske reforme? Ča će biti sa stanjem slavistike u Austriji? Dost otvorenih pitanj, ka nećedu skrsnuti u novom ljetu. Optimalno ćedu na pitanja slijediti odgovori.