U Zagrebu u Matici iseljenika se je prošli petak održao 30. Forum hrvatske nacionalne manjine s težišćem na digitalizaciji, virtualnoj ponudi i korišćenju društvenih mrižov. Jedan cijeli dan su stručne predavačice i predavači kot i različne zastupnice zastupniki manjin iz ukupno 12 držav prebavili s pitanji digitalnih knjižnic i umrižavanja putem društvenih mrižov.

Gradišćanski Hrvati imaju ča se takove ponude tiče prilično skromnu ponudu, iako je u prošli ljeti - poticano i od ciljanih subvencijov i koronapandemije - prilično brzo narasla nova, dodatna ponuda. Ča novoga na forumu je mogao povidati Andrija Handler, ovput za Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Ovo nadregionalno društvo naime planira veliki projekt, financiran europskimi sredstvi, oko skupne knjižnice. Zasada da Trajštofka Karin Karlić izvidja stanje knjižnic i će vrijeda pokazati prvu analizu postojeće ponude.

Je li će ovakova knjižnica onda egzistirati fizički ili samo kot online katalog s digitaliziranimi sadržaji, se još ne zna. Bilo kako bilo, europska suradnja će biti potribna, osebujno ako je govor o starijoj književnosti, ka je raštrkana po već držav i privatni stani. Ali ne samo zbog knjig, i zbog načina digitalizacije su pogledi u druge države vridni. Čini se naime, da se Austrija po sebi more svega naučiti na području digitalizacije.

Čini se i nadalje, da je Austrija uglavnom skeptična, kad je govor o minjanji. Redovito je u zadnji tajedni - i u ovi novina - bilo izjavov, da društvene mriže nisu budućnost. Osebujno u pogledu na hrvatski jezik spadjaju rado ovakove izjave. Nije pametnije ostati samo na papiru, da imamo ča „u ruka“? Koga kanimo dostignuti na socijalni mediji? Ionako nimamo resursov, zač onda investirati u to polje?

Forum je na to dao dobre odgovore. Trenutno nijedna hrvatska manjina ne misli na isključivo djelovanje na socijalni mediji. Svi vidu socijalne medije dodatnim nadopunjenjem sadržaja i izgradnjom virtualne zajednice. Takova zajednica će sve većom mobilnošću biti sve već potribna.

U slučaju Hrvatskih novin je 70% naših pratiteljic i pratiteljev na Instagramu ispod 45 ljet. Kod pretplatov na tiskane novine je prilično obrtnuto.

Biti prezentni na socijalni mediji znači ada biti prezentni ili barem vidljivi i mladjim generacijam.

Kako spajati ove dijele našega medijskoga djelovanja odnosno cijele naše virtualne ponude, to ćedu biti vrlo važni izazovi dojdućih ljet. Do onda valja za nas - uključujući sva druga aktivna hrvatska društva - intenzivno bavljenje ovimi pitanji. A to opet znači, učiti od drugih, profitirati od njevoga iskustva i od njevih jur načinjenih falingov i jačati skupne suradnje. Svim će to goditi.