Ke dužnosti ima Austrija prema gradišćanskohrvatskoj jezičnoj manjini?

Austrija mora u pogledu na svoje jezične manjine ispuniti odredjene dužnosti.

Savezni ustav
Gradišćanski Hrvati su autohtona manjina, ča znači da su oni u povijesnom smislu zakorenjeni u austrijan­skom teritoriju i imaju pravo na to, da im se obdrži jezik. U članu 8 Ustava stoji:
„Die Republik (Bund, Lä­nder und Gemeinden) bekennt sich zu ihrer gewachsenen sprachlichen und kulturellen Vielfalt, die in den autochthonen Volksgruppen zum Ausdruck kommt. Sprache und Kultur, Bestand und Erhaltung dieser Volksgruppen sind zu achten, zu sichern und zu fördern.“ 

Tagovi: 

Kako bi mogli spasiti gradišćanskohrvatski jezik?

Zač je dobro manjini očuvati jezik?
Kad neka zajednica ostaje prez jezika, ona zanimi i izgubi svoj kulturni identitet. Svejedno je li je gdo dobrovoljno ili prisilno napustio svoj jezik, gubitak socijalnoga identiteta človik doživljava kot udarac. U nekom pogledu je svenek uključeno potlačiva­nje. Oni, ki su si zadržali jezik u manjini, obi­čno atakiraju one, ki su ga napustili, i tako počinje polarizacija. Polarizacija pogor­šava kontroverze med pripadniki manjine, a obadvi strani su doživile škodu. To se odigrava i u gradišćanskohrvatskoj za­jednici.

Tagovi: 

Gradišćanskohrvatski u Austriji. Kakov jezik je to?

Tipično za gradišćanskohrvat­ski manjinski jezik u Austriji je, da u jezičnoj zajednici ne postoji

● jednojezičnih ljudi
● da ga u javnosti ljudi kumaj hasnuju
● da se još kumaj tradira iz generacije u generaciju
● da mjerodavni gradišćansko­hrvatski ma­­njinski organi ne akceptiraju kodificirani oblik jezika.

 

Gradišćanskohrvatski jezik je nacionalni varijetet, ar

Kakov jezik je govorniku potriban, da more komunicirati?

Človik more komunicirati pozitivno i negativno, kad hasnuje odredjen jezik. Danas ćemo se baviti ko­mu­nikacijs­ki­mi karakteristikami.

 

Pravilnost jezika
Kad govornik pravilno govori, omogućuje komunikaciju. Kad on govori kot je prepisano i poštuje jezične nor­me, on signalizira pripadnost is­tomu jezičnomu kolektivu. Govornik, ki vlada standardnojezi­č­nom normom, svidoči o visokoj jezičnoj kulturi i izobrazbi.

Tagovi: 

Zač nije bilo dost proglasiti hrvatski jezik službenim jezikom?

Učitelji, novinari i pisci se ne zgledaju na gradišćansko­hrvatski kodificirani jezik. Kodificiran je u Rječniki, Gramatiki i Pravopisu. Jezični savjetniki zvana jezičnoga ABC-a, ki postoji na web-stranici ZIGH-a (www.zigh.at) ne postoju. Iak­o recimo učitelji, novi­na­ri i pisci znaju za Gramatiku, se kumaj držu zakonov, ki su zapisani u Gramatiki. Kvalitetna izobrazba u jeziku fali. Zato jezični laiki ne vidu važnost i vridnost standardnoga jezi­ka i potriboću ko­rek­t­noga izražavanja.

Tagovi: 

Zač nam je potriban gradišćanskohrvatski standardni jezik?

Jezična zajednica, ka poštuje norme standardnoga jezika u javnoj pisanoj i govorenoj komunikaciji, ima jezičnu kulturu.

Pretpo­stav­ke jezične kulture su:

1. pouzdani normativni pri­ru­čniki
2. školovani govorniki, kim je svisno da se standardni jezik triba učiti i njegovati
3. jasna jezična politika.

Tagovi: 

Kako važna je Gramatika za očuvanje jezika?

U Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) se je pred 11-imi ljeti pojavila gradišćanskohrvatska znanstvena Gramatika. Zač se pak na teksti, ki se da­nas publiciraju, ne vidi po­zitivan efekt na jeziku? Ili moremo zna­m­­­­da­­­­ pitati, zač oni, ki produciraju tekste, ne kultiviraju jezik u skladu s postojećom Gramatikom?

 

Tagovi: 

Kako kulturna društva i država škodu hrvatskoj zajednici

Gradišćanskohrvatska društva ne kultiviraju jezik. Momentano se ni u Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH), u kom je pred 11-imi ljeti nastala »Gramatika«, jezik ne tretira kot glavni nositelj gradišćanskohrvatske kulture. ZIGH je pred 20-imi ljeti utemeljen s ci­ljem razvijanja jezičnoga korpu­­sa. Danas jedino projekt „Online-rječnik“ ima u fokusu jezik. Država Austrija Institutu nije nare­d­i­la, da se ima skrbiti za je­zik. I tako je ZIGH jedno od mnogih dru­štav, ka se posve­ćuju kulturno­za­bav­no­mu žitku.

Tagovi: 

Zač prez strategije i plana jezik ne more opstati?

Jezična politika u većjezičnoj državi regulira odnos jezikov med sobom, njev status i njevu funkciju u društvu. Jezična politika more služiti čuvanju ne­ke jezične zajednice, ali ona more i potlačivati jezičnu manjinu, ako joj ograničuje hasnovanje manjinskoga jezika kot je to slučaj s gradiš­ćan­skohrvatskim u Aus­tri­ji. Nijedan Gradišćanski Hrvat ne more pojti ta­ko jednostavno na pla­cu i se pominati po hrvatsku. Dandanas si svaki premisli, je li je dostojno hasnovati hrvatski jezik.

Tagovi: 

Zač je potribno planirati ugrožen jezik, da bi preživio?

Prez riči nijedan ne moremo nijednomu ništ povidati o sebi. Prez riči ne moremo ništ doznati o ničemu. Rič je sve i po riči je sve. (slobodno prema kroatistu i prevoditelju Tomi­sla­vu Ladanu, „Ži­vot riječi“, 2009. ljeta).

 

Kako se planira jezik?
Planiranjem jezika se rješavaju jezični problemi. Jezik se standardizira i kodificira, odredjuje mu se ortografija i oslobadja se tudjih elementov i onih, ki mu škodu.

Tagovi: