ŽELJEZNO — Zeleni Gradišća su proslavili »Dan žen« 8. marca i mu dali geslo „Poj si po su po tvoje pivo na Dan žen“. U Željeznu su dilili bio-pivo s okusom orandže i ja­bu­ke. To su produkti bio-selja­čkoga dvora Standler iz juž­no­gradišćanskoga Licištrofa. O­vu akciju su priredili subotu, 7. marca (9-11.00) u pi­šačkoj zo­ni pred vijećnicom u Željeznu. 

BEČ — Državno tužilačtvo za gospodarstvo i korupciju is­tražuje protiv saveznoga po­slo­vodju Spö-a mr. Norberta Da­rabosa u vezi s financijskimi poteškoćami Multiversuma u Schwechatu. Konkretno ide za subvencije ke je primila dv­o­rana za različne priredbe. O­dobrio je ončas Darabos kao mi­nistar za šport. Dvorana Spö-općine je nai­me načinila gubitak od nekoliko milijuni eu­rov. Polag izjave N. Da­rabosa su sve subvencije bile transpa­rentne i stopostotno zakonite.

U Štajerskoj zemaljskoj knjižnici u Grazu otvorena je 25. februara hrvatska čitaonica ka ima oko 1200 knjig ke je prikupilo i katalogiziralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a nadopunjavat će se i novimi izdanji.

GRAZ — „Radujem se otvorenju prve hrvatske čitaonice u Zemaljskoj knjižnici u Grazu, što je znak naše bliske suradnje, ali i poticaj unapređenju naših partnerskih i prijateljskih odnosa“, rekao je savjetnik za kulturu, gospodarstvo i europska pitanja u pokrajinskoj vladi Štajerske Christian Buchmann.

Predsjednik Gradišćanskoga zemaljskoga sabora i bivši načelnik Cindrofa, Gerhard Steier (SPÖ), mora pred sud. Kako piše u online-izdanju dnevnika Kurier, Steiera su optužili zbog zloupotribljavanja službene vlasti kao na­čelnik. Pred kih tri ljeta su počela istraživanja protiv Gerharda Steiera zbog navodnoga lažnoga prijavljenja školarov u Cindrofu. Steier odbija ovu optužbu i tvrdi da u tom nima ni grančice istine.

ŽELJEZNO — Steier sām se nikada nije ćutio krivim i je naglasio, da u Cindrofu nikad nisu imali premalo školarov. Sadašnja optužba se tiče Gerharda Steiera i tri daljnje op­ćinske zaposlenike.

Aleksandra Nišević s Trgovačke akademije Željezno je 19. februara dobila jezično naticanje za stručne više i sridnje škole u Željeznu. Bi­la je jedna od osam kandida­tov, ki su se naticali u hrvat­skom jeziku. Svega skupa su se naticali 72 školari u pet jezikov. Zastupani su bili jeziki engleski, francuski, špa­njolski, talijanski i hrvatski. Angelika Kornfeind je pelja­čica Djelatne zajednice učiteljev za hrvatski jezik.

ŽELJEZNO — Zeleni kritiziraju, da su kod novoga kružnoga prometa kod Uzlopa, ki je nastao u okviru nove zaobilaznice Česna, postavili samo jednojezične putokaze za Uzlop. Putokazi stoju na uzlopskom hataru i zbog toga polag zakona mora­ju biti dvojezični. Pred izgradnjom nove ceste su na ovom mjestu jur stali dvojezični putokazi.

Poslovoditeljica Zelenih u Gr­adišću, Anita Malli si očekuje, da se odmah ispravi ova pogriška. Oni da su sada pisali pi­smo cestarnici, da su ustanovili tu pogrišku, i da si to oni mora­j­u po­­gledati. To da je protiv zakona i da se to mora korigirati, je izja­vila Anita Malli, ka u ime Zelenih potribuje da se putoka­zi korigiraju na dvojezične putokaze. „Zeleni bi si željili, da se i u drugi mjesti u dvojezični općina Gradišća konačno sva­g­dir po­stavu dvojezični putokazi, kako to prepisuje odredba o dvo­jezi­čnoj topografiji.

(uredn.)

Novi direktor javne gimnazi­je Ma­ter Salvatoris Ke­ny­on­gasse, mag. Thomas Lesković upeljat će obavezni predmet po izboru bks (u škol­skom ljetu 2015./16.)

BEČ/PANDROF/PINKOVAC — Mag. Thomas Lesković je od 1. prosinca 2014. ljeta novi direktor gimnazije Mater Salvatoris Kenyongasse u 7. bečkom kotaru. Svoje korijene ima gradišćanski Hrvat u Pandrofu, ali odrasao i školovao se je u Beču. 
Po završetku svojih studijov se je zaposlio kao profesor za vjeronauk. U okviru škole se je kao savjetnik za obrazovanje (Bildungsberater) brinuo za to, da učeniki otkriju svoj pravilni put. Uz svoje 24-ljetno djelovanje na gimnaziji u Boerhaavegasse je isto obrazovan kao sistemski terapeut za obitelji. 

BEČ — Skupa s ministrom pravosudja Brandstetterom je austrijski parlamentarac Niki Berlaković (VP) sl­u­žbeno bio na inauguraciji Kolinde Grabar-Kitarović kao nove predsjednice Republike Hrvatske. Be­r­laković je imao i kratko prilike se s njom pozdraviti. Predsjednica je u svo­jem govoru pred brojnimi državnimi gosti istaknula značaj nacionalnih manjin, ke da sačinjavaju bogatstvo RH. Ona kani izgraditi manjinska prava u RH i podupirati Hrvate izvan RH.

ZAGREB — Kolinda Grabar-Kitarović u nedilju, 15. febru­ara na Trgu sv. Marka svečano je prisegnula za prvu hrvatsku predsjednicu i tim započela petljetni mandat. Prisegom na Ustav RH pred predsjednicom Ustavnoga suda Jasnom Ome­jec i suci toga suda, Grabar-Kitarović je svojom čašću prisegnula na savjesno i odgovorno obavljanje dužnosti predsjednice Republike, na dobrobit hrvatskoga naroda i svih hrvatskih dr­žavljanov. Obvezala se je, da će se držati Ustava i zakonov, bri­nuti se za poštovanje ustavnopravnoga poretka RH, bdijeti nad urednim i pravičnim djelovanjem svih tijel državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Iz Austrije su bili nazoči ministar Brandstetter i N. Berlaković.

Ovoljetni Matičin godišnjak 11. veljače u Zagrebu predstavili su ravnatelj Hmi-ja mr. Marin Knezović, prof. dr. Željko Holjevac, dr. Marije­ta Rajković Iveta, etnologinja hrvatskih korijenov iz Argen­tine Paola Gadže tr urednica Vesna Kukavica. Promociju je moderirala voditeljica Ma­tičina odsjeka iseljeničke ba­šćine Ljerka Galić u nazočnosti brojne publike.