Mjera opreza: Da bude gradonačelnik, a ne djela, kontrolirat će (gradska) Skup­ština? Ako odluka suca... po­stane pravomoćna, izajt će (Bandić) na slobodu kada na račun suda uplati 15 milijuni kun (2 milijune €), a na slobodi neće smiti na bilo ki način kontaktirati sa 178 o­sob (svidokov), niti će smiti obavljati (svoju) djelatnost  (Večernji list).

„Jur skoro tridest dani pred Ministarstvom braniteljev ko je nekim čudom izgubilo pridjev „Hrvatskih“ izminju­ju se demons­tranti. Ratniki, umorni od n­epravde, laži, o­b­manov i plj­ačke ku nad hrvatskim narodom vršu i provodu političke elite proistek­le iz komunističkoga sustava. Bez ruk, bez nog, bez o­č­iju u kolica i na štaka prosvjeduju ljudi ki su dali sebe jer ih politika pokušava o­bez­vrijediti i izjednačiti sa dojučerašnjim agresorom. Agresorom čiji pripadniki i dan danas abolirani imaju najve­će položaje u državni institu­cija Hrvatske države, ku ni­su željili, protiv ke su bojevali.“ Ovako argumen­tiraju branitelji-prosvjedniki u Zagrebu.

Koordinacijski odbor društav i organizacijov gradišćanskih Hrvatov se je sastao 19. oktobra u Filežu i je uz teme prikgranične suradnje raspravljao takaj i o javnoj diskusiji o noveliranju Zakona za narodne grupe. U Koordinacij­skom odboru su uključeni: Hrvatski akademski klub, Hrvatski centar – Beč, Hrvatsko kulturno društvo u Beču, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Hrvatsko štampa­r­sko društvo, Kulturna zadruga i Znanstveni institut GH.

Na graničnom području med Nimškom i Danskom u pro­š­losti je redovito došlo do te­ških i krvavih i iscrpnih bitkov i bojev med Danci i Nim­ci. Te svadje i naoružane sukobe su u medjuvrimenu pre­obladali i se pomirili a Nimci u Danskoj i Danci u Nim­škoj danas broju med najčuvanije nacionalne manjine u Europi. U Flensburgu u sjeveru Schleswig-Holsteina na graničnom prostoru med Danskom i Nimškom su 30. oktobra svečano otvorili ured Doma za manjine. Ov ured a konačno i cijela kuća je u budućnosti mišljen kao info­r­macijski i dokumentarni ce­n­tar za manjine i o manjina ne samo na tom području nego i širom Europe.

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišća­nskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta narodne grupe gra­dišćanskih Hrvatov. Od 2010. ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor gra­dišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske do­diljuje ovu nagradu. Za 2014. je jednoglasna odluka pala na prof. dr. Štefana Geošića, ki se tim kao laureat stavlja u red s muzičkim sastavom Bruji (2013.), kulturnim po­kretačem B. Ko­rnfein­dom (2012.), kompozitorom Štefanom Kočišem (2010.) kao i I. Sučičem, N. Benčićem, A. Blazovićem, Anom Šoretić, biškupom Št. Lászlóm, F. Sučićem i I. Ivančanom.

Od 7. do 12. oktobra orga­nizacija Mladi­na europskih narodnosti MEN je održala svoj tradicionalni jesenski s­e­minar u La Punt Chamues-CH u Švicarskoj, ki je stao pod geslom „Jau sun e stun – ja sam i ostat ću“. Organi­zator seminara je bilo društvo Giuventetgna Rumantscha (GiuRu), omladinska organizacija Retoromanov u Švicarskoj. Sudjelivalo je pri­lično 60 mladih iz već od de­set zemalj. Hrvatski akadem­ski klub (HAK) su zastupali predsjed­nik Konstantin Vla­šić i odbornice Marija Ko­rn­feind i Viktorija Wagner.

Zemaljski zastupnik Leo R­a­daković kljetu pri zemaljski izbori već neće kandidirati pri Zemaljski sabor. To je nazvistio pri sjednici Gradišćanskoga saveza općin, či­ji je predsjednik od 2003. ljeta. Načelnik Pinkovca se kani u budućnosti još već a­n­gažirati za općinske posle. Uz ostalo potribuje fond za izjednačenje za financijsko slabe općine. 2008. ljeta su općine investirale 140 milijuni eurov u komunalne projekte, lani je to bilo 80 milijuni eurov. Glavni uzrok je, da socijalna pomoć i podvaranje dice stoju sve već pi­nez, je izjavio L. Radaković.

VELIKI BORIŠTOF — Kristijan Karall MSc je u okviru serije predavanj mladih znanstvenikov u KUGI petak, 26. septembra podvečer refe­rirao o razvitku informacijskih i ko­munikacijskih medijev kod gradiš­ćan­skih Hrvatov. Ovom temom se je ba­vio u okviru svojega diplomskoga dj­e­la 2006. ljeta na sveučilišću u Kremsu. Pri predavanju u KUGI se je koncentrirao pred svim na razvitak hrvatskih emisijov u ORF-u kao i na privatne radio stanice.

26. septembra su svečevali po 14. put Europski dan jezikov, ča je pokrenulo Vijeće Europe. Cilj je ovoga dana, da se predstavi važnost uč­nje jezikov i jezična šarolikost. Neke institucije širom Austrije su pozvale tom prilikom na različne priredbe. Hrvatski centar u Beču je pozvao na „jezični kafić“.

Ronny (Ljubomir) Pecik —prezime ovoga bečkoga inve­sticijskoga magnata čita se sa produženim odnosno udvojenim „i“, dakle otprilike kao: Peciik. To je pred par ljet rekla Sandra Hrašća­nec, tajnica Ausrijsko-hrvatskoga društva u Beču, ka zna za to varaždinsko prezime. 

BEČ/VARAŽDIN — „Bečka privatna zaklada Rpr, na čelu s investorom hrvatskih korjenov Ronnyjem Pecikom i naj­veće austrijsko poduzeće za (promet) nekretnina Sigma-Holding Renea Benka postali su novi vlasniki buduće Centr­a­le Bank Austrije/BA u Beču.