U duga ljeta neriješenom pitanju hrvatskoga službenoga jezika sada je Zemaljski u­pravni sud u Željeznu u vezi s tim odlučio u smislu hrva­t­ske narodne grupe. U slu­ča­ju da gdo prosi hrvatsku verziju kaštige ili drugoga javnoga pisma, onda rok počinje stoprv onda kad se dostane hrvatski prijevod. Povod za ovu odluku je bio slučaj mr. Branka Kornfeinda, koga je bilo Kotarsko poglavarstvo u Bo­rti kaštigalo zbog navodnoga zamudjenja roka.

BEČ — 13. novembra je u bečkoj Vijećnici održana svečana akademija povodom 200 ljet od izdavanja »Pismenice serb­skoga jezika« u Beču i 150. godišnjice smrti jezikoslovca i refor­matora srpskoga jezika Vuka Stefanovića Karadžića. Svečana akademija održana je zajedno sa Institutom za slavistiku Sve­učilišća u Beču, Filolozofskim fakultetom Sveučilišća u Beogradu, Vukovom zadužbinom, a organizacijski je manifestaci­ju podržalo udruženje Dijaspora Media Association. O djelu i životu Vuka Stefanovića Karadžića govorila je lektorica Instituta za slavistiku Sveučilišća u Beču mag. Gordana Ilić Marković dok je predsjednik Vukove zadužbine Boško Suvaj­džić govorio o njegovom značaju ukazujući na Vukova zalaga­nja i za narodne jačke. Organizatori su bili počašćeni dola­skom brojnih gostov kao i nazočnošću poslanice u skupšćini grada Beča Anice Matzka-Dojder, ambasadora Republike Sr­bije u Austriji Pere Jankovića, tr predstojnika Instituta za slavistiku Sveučilišća u Beču dr. Michaela Mosera ki su održali i pozdravne govore.

BEČ — Još ne znaju svi Hrvati da se je Hrvatsko velepos­lan­stvo preselilo na Rennweg 3, u kom je bila bivša jugoslave­n­ska ambasada. Po generalnoj obnovi u prostorije bivše vile oca secesije Otta von Wagnera uselilo se je Hrvatsko velepo­slanstvo. O. Wagner je imao u gradskom 14. kotaru ljetnu vi­lu, u ku se je kasnije uselio umjetnik Fuchs, a kako je bio ugledan željio je imati vilu i atelijer u samom gradu. Vila je gradjena 1889.-90., a kasnije je prodana plemićkoj obitelji Ho­yos, tr su ju zvali pala­ča Hoyos.

Ako Ivan Jakovčić more biti europarlamentarac u kvoti SDP-a, onda i Bandić more biti predsjednik, jer je bolji, uspješniji i pošteniji od Jakovčića — komentirao je pu­šćanje Milana Bandića na slobodu pod uvjeti ostavke, zastupnik Damir Kajin.

Mjera opreza: Da bude gradonačelnik, a ne djela, kontrolirat će (gradska) Skup­ština? Ako odluka suca... po­stane pravomoćna, izajt će (Bandić) na slobodu kada na račun suda uplati 15 milijuni kun (2 milijune €), a na slobodi neće smiti na bilo ki način kontaktirati sa 178 o­sob (svidokov), niti će smiti obavljati (svoju) djelatnost  (Večernji list).

„Jur skoro tridest dani pred Ministarstvom braniteljev ko je nekim čudom izgubilo pridjev „Hrvatskih“ izminju­ju se demons­tranti. Ratniki, umorni od n­epravde, laži, o­b­manov i plj­ačke ku nad hrvatskim narodom vršu i provodu političke elite proistek­le iz komunističkoga sustava. Bez ruk, bez nog, bez o­č­iju u kolica i na štaka prosvjeduju ljudi ki su dali sebe jer ih politika pokušava o­bez­vrijediti i izjednačiti sa dojučerašnjim agresorom. Agresorom čiji pripadniki i dan danas abolirani imaju najve­će položaje u državni institu­cija Hrvatske države, ku ni­su željili, protiv ke su bojevali.“ Ovako argumen­tiraju branitelji-prosvjedniki u Zagrebu.

Koordinacijski odbor društav i organizacijov gradišćanskih Hrvatov se je sastao 19. oktobra u Filežu i je uz teme prikgranične suradnje raspravljao takaj i o javnoj diskusiji o noveliranju Zakona za narodne grupe. U Koordinacij­skom odboru su uključeni: Hrvatski akademski klub, Hrvatski centar – Beč, Hrvatsko kulturno društvo u Beču, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Hrvatsko štampa­r­sko društvo, Kulturna zadruga i Znanstveni institut GH.

Na graničnom području med Nimškom i Danskom u pro­š­losti je redovito došlo do te­ških i krvavih i iscrpnih bitkov i bojev med Danci i Nim­ci. Te svadje i naoružane sukobe su u medjuvrimenu pre­obladali i se pomirili a Nimci u Danskoj i Danci u Nim­škoj danas broju med najčuvanije nacionalne manjine u Europi. U Flensburgu u sjeveru Schleswig-Holsteina na graničnom prostoru med Danskom i Nimškom su 30. oktobra svečano otvorili ured Doma za manjine. Ov ured a konačno i cijela kuća je u budućnosti mišljen kao info­r­macijski i dokumentarni ce­n­tar za manjine i o manjina ne samo na tom području nego i širom Europe.

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišća­nskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta narodne grupe gra­dišćanskih Hrvatov. Od 2010. ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor gra­dišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske do­diljuje ovu nagradu. Za 2014. je jednoglasna odluka pala na prof. dr. Štefana Geošića, ki se tim kao laureat stavlja u red s muzičkim sastavom Bruji (2013.), kulturnim po­kretačem B. Ko­rnfein­dom (2012.), kompozitorom Štefanom Kočišem (2010.) kao i I. Sučičem, N. Benčićem, A. Blazovićem, Anom Šoretić, biškupom Št. Lászlóm, F. Sučićem i I. Ivančanom.

Od 7. do 12. oktobra orga­nizacija Mladi­na europskih narodnosti MEN je održala svoj tradicionalni jesenski s­e­minar u La Punt Chamues-CH u Švicarskoj, ki je stao pod geslom „Jau sun e stun – ja sam i ostat ću“. Organi­zator seminara je bilo društvo Giuventetgna Rumantscha (GiuRu), omladinska organizacija Retoromanov u Švicarskoj. Sudjelivalo je pri­lično 60 mladih iz već od de­set zemalj. Hrvatski akadem­ski klub (HAK) su zastupali predsjed­nik Konstantin Vla­šić i odbornice Marija Ko­rn­feind i Viktorija Wagner.