U povodu ovoljetnoga partnerstva Republike Italije i Varaždinskih baroknih večeri, Varaždinsku županiju je pohodio počasni konzul Republike Hrvatske u talijanskoj regiji Molise tr predsjednik Saveza moliško-hrvatskih kulturnih udrug Antonio Sammartino iz Mundimitra.
Britanski premijer David Cameron je izjavio „Škoti ćedu dostati veće ovlasti“. Od ukupno 32 okrugov, za neovisnost su glasovali samo stanovniki Dundeeja, Glasgowa, Sjevernoga Lanarkshirea i Zapadnoga Dunbartonshirea.
LONDON — U Škotski ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu dao je vjetar u hrbat britanskoj funti i euru čije su vridnosti veljek zutra dan po referendumu zabilježile rast, a ostanak u uniji glasalo je ukupno 55% posto škotskih biračev, odnosno njih 2,001.926, javio je BBC konačni rezultat referenduma u Škotskoj. Ukupno 1,617.989 biračev, ča je 45%, glasalo je za neovisnost. Referendumu 19. septembra se je odazvalo 84,5% glasačev.
Nekad hrvatsko selo Umok (Fertőhomok/Amhagen) na južnoj ubrovi Niuzaljskoga jezera u Ugarskoj je subotu, 13. septembra svečevalo 25. obljetnicu mjesnoga pjevačkoga društva. Hrvati i prijatelji u Umoku su to svečevali šarolikim kulturnim programom u kulturnom domu, pri kom je uz domaće tamburaše Kajkavce nastupila i partnerska grupa Januševec iz Brdovca u Prigorju u blizini Zagreba.
Nastavlja se priča o Krabatu — u Wittichenau-u se nalazi i spomen ploča o človiku Krabat (= Hrvat, op. ur.) o komu je narod ispreo niz legendov — pa zahvaljujući uloženom trudu, predanom i mukotrpnom istraživanju, upornosti, pomalo i znatiželji dostalo se je mozaik cijeloga života Krabata; od rodjenja do smrti ko potvrdjuju originalni dokumenti. Suradnja s nimškim izaslanstvom napreduje planiranim tokom a da je to tako potvrdjuje i činjenica da se na Krabatovoj kući u Oberlausitzu (područje u blizini Dresdena) ponosno vijori i hrvatska zastava.
BEČ — Gdo o čemu — Vedran Džihić o identitetu, o onomu ča baš njemu, kao da nedostaje. Ne znamo u koj fazi razvoja svojega „eks-identiteta“ se trenutačno nalazi. Prema jednom članku u novina Die Presse od 24. 6. ovoga ljeta identificirao se je sa sljedećim:
Sjeverogradišćanska općina Pandrof pod peljanjem načelnika inž. Wolfganga Kovača pozvala je četvrtak, 21. augusta na press-konferenciju u Pannonia Tower u susjedstvu na ta dan prepuni Outlet centar. Kovač i predsjednik mjesnoga Turističkoga saveza Christian Kühnelt uz nazočnost zemaljskoga poglavara Hansa Niessla su predstavili program za svečevanje 750. obljetnice prvoga imenovanja sela. Svečevat ćedu od 5. do 7. septembra. Po nalogu Niessla mr. Joško Vlašić organizira »Feštu šarolikosti« (petak, 5. septembra) kade namjeravaju predstaviti različne kulture i narodne grupe Gradišća. Nedilju, 7. ćedu u okviru svetačnoga akta predstaviti i opširnu monografiju sela »750 Jahre Parndorf/Pandrof«, ku je sastavio mr. Sepp Gmasz.
Utorak, 19. augusta su se na otvorenom med Svetom Margaretom (A) i Šopronom (H) spomenuli 25. obljetnice »Paneuropa piknika« a u vezi s tim pada željeznoga zastora. Ta obljetnica i to kolektivno spominjanje je bio povod za brojne i različne organizirane priredbe, pri ki su bili nazoči vrhovni političari iz Austrije i Ugarske, med njimi i austrijski vicekancelar i ministar vanjskih poslov Michael Spindelegger, zastupnik u peštanskom Parlamentu, gradišćanski Hrvat Mate Firtl iz Koljnofa, zemaljski poglavar Hans Niessl, njegov zamjenik Franz Steindl i cijeli red drugih uglednih bivših i sadašnjih austrijskih i ugarskih političarov.
BEČ — To je na kraju ispalo kao konjski-naporna trka sa željezanskim studentima, pravi parforce-lov sve od Hrvatskoga centra kroz dio Nutarnjega grada (Beča), pa kroz Spittelberg-KROWOTENDOERFEL i onda opet u uske uličice Staroga Beča, pa najzad do restorana Gina & Marije.
»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosada ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Srbe, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveučilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila literarne tekste, političke dokumente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.
Ča srbijanski političari želju postići veličanjem Gavrila Principa? Stota godišnjica početka I. svitskoga boja nije službenoj srbijanskoj politiki poslužila samo za obilježavanje jednoga od svojih mītov, nego da bi dala do znanja kako u konačnici nisu odustali od projekta velike Srbije. More li Gavrilo Princip biti simbol Europe?“ (M. Curać, HRVATSKI TJEDNIK).