Zapravo je ovo mjesto bilo rezervirano za malu diskusiju o našem normiranom jeziku. Koalicijski dogovori za gradišćansku zemaljsku vladu su prekinuli ovu nakanu. Morebit se da i jedno i drugo spajati.

Od prošloga tajedna, i gdo je bio pažljiv je ju jur ranije opazio, imamo i gramatiku online. Čemu to? Nedavno sam čula ovu izreku pak sam se smijala kratkovidnosti nekih. Sama koristim tiskanu gramatiku, ali znam da je kupnja draga, da ju je teško dostati prez odredjenoga znanja, kamo tribaš poslati mail i da je samo za stručnjakinje i stručnjake. Da su gramatike stručne, kot se to isto kritiziralo – je smisao i u našem slučaju i kvalitet gramatike. Gramatike nisu za ljude, ke se kanu pominati na jeziku, nego za one, ke se kanu pominati o jeziku. U razgovoru sa strinom Maricom mi je svejedno, kako gluši instrumental lične zamjenice. Važno je, da Marica razumi, ča kanim, kad ju pitam je li kani s manom na krčmu. Ali ako kanim komu isti dan razložiti, zač pišem s manom, a ne s menon, onda tribam gramatiku.

Gramatika sadržava strukturu našega normiranoga pisanoga jezika. Kako važno, da je lako dostupna, da svaki more jednostavno kopirati pasaže, iskati po njoj u polju iskanja i je morebit komu na hasan, ki kani pristupiti jeziku prema strukturi, a ne prema govoru.

Digitalizirana gramatika bi bila i mogla biti osnova za daljnje projekte, kade se pomoću gramatike izdjelaju (ne)stručni projekti, ke bi onda ljudem npr. pomogli se naučiti jezik. A sada smo kod (manjinske) politike. Gdo će izdjelati ovakove projekte? ZIGH trenutno djela s ljudi, ki investiraju pol poslovnoga, pol slobodnoga vrimena u ove projekte. To je morebit prije uz kakov posao u državnoj upravi i željezne discipline bilo moguće, dandanas se ovakovi ogromni projekti kumaj daju realizirati uz poslovni žitak. Jasno je, da bi ZIGH tribao znatno veću potporu, ne samo pineznu nego i stručnu i personalnu.
Sad se Zemlja Gradišće rado otira s tim, da veli, da je savez odgovoran za manjine. Zvana gradnje Doma narodnih grup u Borti se Zemlja Gradišće ne ističe kakovom naprednom manjinskom politikom. Dokle se u trenutni koalicijski dogovori za saveznu vladu moraju iskati saveznike povećalom, bi situacija u Gradišću mogla izgledati drugačije. Na zemaljskoj listi SP-a je bilo pet kandidatic i kandidatov iz hrvatskih općin! Uza to postoju u redi SP-a s Karinom Vukman-Artner ili Paulijom Ferčkom svisni i jaki zagovorači hrvatskoga jezika. Novi dogovorači su Zeleni, ki bi u svoji redi imali Filipa Juranića ili Leona Kustrića, ki se je istaknuo svojim zalaganjem za hrvatski jezik.

Razumivanje za zalaganje za hrvatski jezik i naprednu manjinsku politiku bi moralo biti ovde. Sad se tribaju javiti zastupnice i zastupniki manjinskih organizacijov!