Vijeće Europe je preporučilo Sloveniji da prizna hrvatski kao manjinski jezik

Preporučuje se stvaranje o­b­razovnih modelov za te jezike, kao i televizijsko i radij­sko emitiranje na nji, stoji u priopćenju. Odbor ministrov Vijeća Europe ponovilo je svo­ju dugo postojeću preporuku slovenskim vlasti da priznaju hrvatski, nimški i srpski jezik, ki su prisutni u dijeli Slovenije, kao tradicionalne manjinske jezike.

Dvojezične seoske tablice su prinos Hrvatskoga centra većjezičnomu Beču

Skoro točno pred 20 ljet (1. julija 2000. ljeta) su u Gradišću postavili prve dvojezi­č­ne seoske tablice. Hrvatski centar u Beču prili­kom ulične fešte 25. septe­m­­bra je st­a­vio vidljiv znak s pogledom na ovu 20. obljetnicu. To se je slučajno poklapalo i s inicijativom Vije­ća Europa, po­lag ke se 26. septembra širom E­urope sv­e­čuje »Europski dan jezikov«: Uz nazočnost bečkih političarov i hrva­t­skih diplomatov otkrili su si­m­bolično seoske tab­lice BEČ-WIEN.

Najveća poveznica u odnosi dvih zemalj — Madjari ki živu u Hrvatskoj i Hrvati ki živu u Madjarskoj su znatna spona

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske primio je u nastu­p­ni posjet veleposlanika Ma­dj­ar­ske u Republiki Hrvatskoj NJ. E. Csabu Demcsáka.

ZAGREB — Na sastanku su se državni tajnik i veleposlanik suglasili kako izmed dvi države i dvih narodov postoju vrlo ra­­zvijeni i prijateljski odnosi, če­mu značajno pridonosu obadvi nacionalne manjine — hrvatska u Madjarskoj i madjarska u Hr­vatskoj, ke su izvrsno integrirane u društvo tr uživaju vrlo visoku razinu manjinskih prav.

Plenković diplomatom: Manjine u hrvatskoj vladi su europska poruka susjedom

Sudjelovanje nacionalnih ma­njin u hrvatskoj vladi poruka je europskih i univerzalnih vridnosti zemljam u okr­u­ženju, izjavio je u srijedu, 26. augusta hrvatski premijer A­ndrej Plenković u razgovo­ru s diplomati. On je u Ba­n­ski dvori predstavio članom diplomatskoga zbora nove čl­anice i člane vlade, osnovne smirnice nje programa i klju­čne političke izazove pred Hrvatskom. Rekao im je ka­ko „očekuje intenzivnu i otvorenu komunikaciju i da uz jačanje gospodarstva, izgra­d­nju tolerantnoga društva i rješavanja otvorenih pitanj sa susjedi ojačamo odnose izmed Hrvatske i vaših držav“.

Iz talijanskoga proračuna u Hrvatsku slija se godišnje 5 milijuni € za očuvanje tal. identiteta

Potom kad je u mediji objav­ljeno da nigdo ne nadzire ka­ko se trošu pinezi iz talijan­skoga proračuna za očuvanje talijanskoga identiteta, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin tvrdio je da je izvješ­će o nadzoru potrošnje pokazalo da je sve u redu.

Bosanci u Austriji želju status manjine: „Nećemo da nam se zametne trag!“

Bosansko akademsko društvo u Austriji (GBAA) sa svojom podorganizacijom u osnivanju »Österreichische BosnierInnen«, pokrenulo je izuzetno važnu inicijativu: u ime austrijskih državljanov s bosanskimi korjeni, postavili su cilj da njevi sugradjani u Austriji dostanu prizna­nje nacionalne manjine.

30 ljet borbe za prava Hrvatov u Vojvodini

Prije 30 ljet, 15. julija 1990. u Subotici je voljom 221 iza­slanika iz svih krajev Vojvodine na Osnivačkoj skupšćini utemeljen Demokratski sa­vez Hrvata u Vojvodini.

SUBOTICA — Rič je o poli­tičkoj organizaciji vojvodjan­skih Hrvatov ka je Statutom od­redjena kao institucija „u koj se oblikuju, izražavaju i zastupaju kolektivni interesi Hrva­tov u Vojvodini (Bunjevcev, Šokcev i drugih Hrvatov u Voj­vodini) radi ostvarivanja političkih, kulturnih, gospodarskih i drugih ciljev“.

Zastupniki šest autohtonih narodnih grup kod nadležne ministrice Susanne Raab

Predsjedniki i potpredsjedni­ki Narodnosnih vijećev (Savjetov o narodni grupa) svih šest autohtonih, dakle pri­zna­tih narodnih grup u Austriji su petak, 28. februara bili na prvom službenom pohodu kod ministrice za integraciju i žene Susanne Raab od Narodne stranke. Pri uru i pol dugom razgovoru su se dogovarali o glavni točka vla­dinoga programa za narodne grupe i o budućem skupnom djelovanju.