Matijaš Laáb i njegovi 200 ljet stari rukopisi

Pukla je mala senzacija u pogledu na duhovnu književnost gradišćanskih Hrvatov. Novi farnik Pajngrta, Ivan Karall, je u arhivu fare našao 200 ljet stare Laábove rukopise. Iz literature je bilo poznato, da je dugoljetni Novoseoski farnik Matijaš Laáb presadio Novi teštamenat u hrvatski jezik. Takaj je bilo poznato, da od jurske biškupije nije dostao odobrenje, da se ta rukopis tiska, iako su ga bili odobrili stručnjaki u Budimpešti.

 

»Hrvatski dan« u Novom Selu opet u znaku tamburaške muzike

U Novom Selu na Hati je bio opet Hrvatski dan. Po maši, ku je oblikovalo domaće Hatsko Kolo je bila pomašnica s Benjamini. Pri folklornom otpodnevu su uz Hatsko kolo nastupili Tamburica Štikapron, Tamburica Vorištan i Muški zbor Hrvatskoga Jandrofa. Posebna je zasluga farnika u Pandrofu i Novom Selu, desetnika mr. Branka Kornfeinda, da je pokrenuo ov »Hrvatski dan«, a to i kao predsjednik Društva za obrazovanje gradišćanskih Hrvatov.

Tagovi: 

Bakota: „Tribamo kooperaciju jug-istočne Europe“

BEČ — Veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, Gordan Bakota, srijedu, 19. oktobra referirao je u Paneuropa-klubu u Beču o Hrvatskoj i nje skorom pristupu Europskoj uniji. Tom prilikom je pred brojnom zainteresiranom publikom naglasio uz ostalo, da „tribamo jugoistočnu kooperaciju za EU, Hrvatska je pripravna za to kao i da pomore svojim susjednim državam“.
 

Tagovi: 

Zač je potribno šparati i pažljivo zahadjati s pinezi

Ideja da 31. oktobar bude Svitski dan štednje/šparanja, se je rodila 1924. ljeta u Milanu, kad su se na ta dan na 1. Internacionalnom kongresu sastali predstavniki svitskih štednih institucijov, da bi našli izlaz iz krize po Prvom svitskom boju. Oko 350 predstavnikov financijskih institucijov iz 27 zemalj svita se je složilo, da je šparati potribno za razvitak človičanstva.

 

Tagovi: 

2. Medjunarodna kroatološka konferencija u okviru Hrvatskih studijov (2)

Pri 2. medjunarodnoj Kroatološkoj konferenciji u Zagrebu (29. IX. - 1. X.) u Campusu Zagrebačkoga sveučilišća je bila tema „Hrvati izvan Hrvatske“. Veliku pažnju su posvetili problemu očuvanja hrvatskoga jezika, pred svim i u Gradišću, Austriji. Pri ovoj trodnevnoj konferenciji je sudjelivalo nekoliko desetak znanstvenikov i istraživačev.

Iz Austrije su sudjelivali znanstveniki Nikola Benčić, Robert Hajszan, Georg Holzer, Zorka Kinda-Berlaković, Gerlinde Stern-Pauer i Robert Sučić.
 

Austrijska savezna i Gradišćanska zemaljska himna — i po hrvatsku?

Noćna debata u parlamentu zbog teksta Austrijske savezne himne (predlog „kćere, sini“), ka je održana projdući tajedan, spomenula me je na 25. maj 2001. lj., kad smo otkrili spomen-ploču autorici teksta Austrijske savezne himne, plemenitoj Pauli Preradović  (prilikom 50. obljetnice nje smrti) na zgradi  u gradu Pula, Besenghijeva ulica broj 2, u koj je ona živila nekoliko ljet u ditinstvu i svojoj mladosti:

 

Tagovi: