350 metrov grambave ceste onemogućuje cestovni promet do Petrovoga Sela

PETROVO SELO/KRTEŽ — Od utorka prošloga tajedna se med Petrovim Selom u Ugarskoj i Krtežom (Gaas) u Austriji već ne more voziti prik granice. Zemlja Gradišće je po očividu na licu mjesta dala zatvoriti put, ki pelja prik granice. Na ugarskoj strani, dakle u Petrovom Selu, se do granice more voziti po asfaltiranoj cesti, a na austrijskoj strani do granice pelja šudrana teretna cesta s mnogimi škuljami. Ova cesta, zapravo je put, nije dobro počvršćena.

 

Tagovi: 

Prvi sajam gradišćanskih Hrvatov u Koljnofu je bio velik uspjeh

Hrvatska manjinska samouprava je pozvala na 1. »Sajam gradišćanskih Hrvatov«; gdo se je odazvao pozivu imao je mogućnost nuditi ali i prodavati svoje specijalitete, izdanja i reklamni materijal. Mogle su se kušati šudljice, koljnofski gibaniki, bizonjske slastice, židanski lepnjaki, vedešinski štanglji, bečka Sacher-torta, borištofske punčkraflje i puno puno drugoga. Uza to su po različni štandi nudili vina iz ov i onkraj granice.

Tagovi: 

Budi s nami - piše Joško Preč

Budi s nami, ostani s nami, rekli su emauski učeniki Jezušu, iako nisu znali, da je on goristali Jezuš.
 

„Ostante još malo“, znaju reći ljudi človiku uza koga se dobro ćutu — „no još barem malo ostante“. Tako nam je lipo svim u dobrom društvu, med dobrimi ljudi. Koliko ljudi zdahne ovako: kad bi ja nek koga imala! Kako zna biti teško samotnomu človiku, ki nikoga nima.

 

Lipo je biti samo osebujno onim, ki su svenek pod stresom. Ali nije uvijek lipo biti sām

 

Ste znali? - Otkada postoji kriminalistički roman?

Kriminalistički roman, koga moremo zvati i krimić, je sve popularniji. To nam kažu bestseller-liste. Početke detektivskih i kriminalističkih romanov moremo najti u 18. stoljeću. Tada su zastupniki prosvititeljstva (Aufklärung) napustili vjeru u natprirodno i priznavali samo ono, ča se  more otkriti na temelju spoznajov. Ideja, da je svit izračunljiv (berechenbar) i da ga je moguće kontrolirati, je još i danas fascinantna.

Tagovi: 

Ekskurzija po gradišćanskoj granici i dogadjaji med 1921. i 1923.

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov pod peljanjem mr. Zlatke Gieler i na inicijativu akademika dr. Nikole Benčića je skupa s Hrvatskim kulturnim društvom i odgovornimi funkcionari subotu, 24. septembra organizirao cijelodnevnu ekskurziju autobusom. Nikola Benčić je putnikom u autobusu predavao o tom „Kako je nastala današnja granica med Austrijom i Ugarskom i kako su se Hrvati ponašali med 1921. i 1923. u tom pitanju“.