PETROVO SELO/KRTEŽ — Od utorka prošloga tajedna se med Petrovim Selom u Ugarskoj i Krtežom (Gaas) u Austriji već ne more voziti prik granice. Zemlja Gradišće je po očividu na licu mjesta dala zatvoriti put, ki pelja prik granice. Na ugarskoj strani, dakle u Petrovom Selu, se do granice more voziti po asfaltiranoj cesti, a na austrijskoj strani do granice pelja šudrana teretna cesta s mnogimi škuljami. Ova cesta, zapravo je put, nije dobro počvršćena.

Kako je rekao načelnik veleopćine Eberave, Walter Strobl (VP), ov put da ne odgovara mjeram sigurnosti, a zbog toga da su se u zadnji ljeti dogodile i prometne nesriće. Kako je nadalje rekao načelnik Strobl, bilo bi potribno, da se u Krtežu, na dužini od 330 metrov počvrsti put i uz investiciju od 240.000 E pretvori u cestu. Dokle se u Petrovom Selu javljaju oštri protesti — uključen i u medjuvrimenu i načelnik Viktor Kohut — Petrovišćani sada moraju projti prik drugoga graničnoga prelaza, ča znači desetke kilometrov već, da bi došli ili do Krteža ili pak do Moschendorfa. Pri sastanku o tom, kako dalje, je Strobl s tim začeo svoj govor, da ovo nigdar nije bio put. Na primjedbu da je ov put bio do 1935. ljeta poštanski put i da je Gradišće 90.-ih ljet bilo odlučilo da će to biti biotop pitali su Strobla kako da su onda došli pred trimi ljeti i su odrizali lance i odstranili rampu? Na to je odgovorio Strobl, da su onda slavili padanje »Šengenskih granic« a ne otvaranje puta. Ali bi pak tribalo biti jasno da Šengen ne zlamenuje slobodni prijelaz med hatari a ne obrnuto i suprotivno.

Kako je javila Hrvatska redakcija Orf-a Gradišće, Strobl se je obratio i Državnomu pravobraniteljstvu zbog veze med Petrovim Selom i Krtežom, ali do sada bez uspjeha. On da ne zna, zbog čega je moguće da u Moschendorfu pelja asfaltirana cesta prik granice, a u Krtežu ne, je rekao Strobl.

Činjenica je, da zbog smišnih 350 metrov grambavoga i škuljavoga puta sada stanovničtvo s ovkraj i onkraj hvalabogu ionako samo još zelene granice već ne more iz jednoga sela u drugo i da se to triba čim prije riješiti, da se ne bi dogodila nepotribna natezanja med ljudi, ki kanu slobodno putovati. (ur.)