Cilj je da ljudi i sami u vlašćoj inicijativi nauču hrvatski jezik!

Petar Tyran

Hrvatske novine su sva­čije, zato je diskusija o nji i u nji uvijek bila jako živa, angažirana, donekle još i ko­n­tradiktorna i su došli do iz­­ra­žaja različna mišljenja, sta­vi, dijelom jako različne pozicije i gledanja ne samo na svit nego pred svim i na vlašću zdjelu, dostkrat i samo na vla­šći pupak. Ali je cilj Hrvat­skih novin uz sve ostalo, da gleda i prik ruba vlašće zdjele. Informira o gradišćanski Hrvati i piše za nje. Dokle su od utemeljenja ovih novin pisali i izvješćavali o „zapad­no­ugar­ski Hrvati i za nje, su po su­d­bonosnom 1921. lj., kad su se ovi Hrvati i Hrvatice pak našli u tri država — u Austriji, Čehoslovačkoj i Madjarskoj, smo pak od Miloradića nau­čili da smo gradišćanski Hrvati (bilo kako je pišemo, ili s velikim G ili s malim g).

Orbán se je pohvalio kako je na summitu EU-a uspio odbiti još jedan „napad“ zbog migrantov

Madjarski premijer po vrhov­nom sastanku: „U petak smo ,u burni uvjeti’ odbili napad na summitu EU-a u Bruxellesu ki je sazvan da bi se migrantom dalo već pinez i pr­a­va“, rekao je u petak, 14. de­cembra u videosnimki na Fa­cebooku. Austrijski kancelar Sebastian Kurz, čija zemlja predsjeda rotirajućim pred­sjedničtvom EU-a, rekao je da su neke članice zabrinute zbog jačanja Frontex-a, ali je naglasio da „ipak svi mislimo kako je to pravi put“.

Tagovi: 

Mirno jutro po novih demonstracijov protiv Orbánove vlade u Budimpešti

Na Trgu Kossuth ispred par­la­menta, u okolni ulica i na dvi mosti, Margitinom i Lan­čanom, nima nikakovih tra­gov demonstracijov da pred tim, nastavljenih potom kad  su u srijedu, 12. decembra usvojene izmjene Zakona o poslu. Na protestu već tisu­ća Madjarov protiv novih za­konov o poslu i upravni sudi u Budimpešti ispred parlamenta je došlo do sukobov s policijom ka je upotribila su­zavac (Tränengas) i biber sprej (Pfefferspray) da bi ih rastirala. Sve je očišćeno, samo se vidi pojačana nazo­čnost policije oko zgradov najvišega predstavničkoga tijela zemlje, ali to ne znači da je došao kraj protestom zbog pravnih normov ke o­m­­ogućavaju dopunsko djelo od ča do 400 uri godišnje, zbog čega je zakon kolokvijalno nazvan „robovskim“.

70 ljet HAK-a s PAXi, referatom Marijane Grandić i tzv. „goody-ji“

Svečevanje 70. jubileja Hr­vat­skoga akademskoga kluba (HAK) četvrtak, 6. decemb­ra je počelo s generalnom sje­d­nicom. Pri tom su odibrali st­u­denticu prehrane u prvom lje­tu Ve­ru Buranić iz Mjenova za novu predsjednicu kluba. 19-ljetna je naslijedila Vulkaprodrštofku Martinu Špira­nec, ka je jedno ljeto dugo bila predsjednica društva i je bila naslijedila Davora Frkata. O budući projekti je rekla nova predsjednica HAK-a, da se ka­ni zalagati za to, da dostanu „nove člane i da se mladina opet već interesira za djelova­nje u HAK-u i u drugi društvi narodnih grup“. V. Buranić je stupila pred tri miseci u HAK.

Cilj je za HN: na čim višem hrvat­skom jeziku o čim već područjev!

Petar Tyran

Pokidob se je sada, opet jednoč, počela javiti di­skusija u naši tiskani me­diji — i bilo bi potribno da se čim već i mladi javljaju — ne­će škoditi da malo rekapituliramo, kako je ča kada bilo i kako se je razvilo. S pogledom na Hrvatske novine jedna je činjenica bez diskusije, nai­me da su pokrenute 1910. lj. u Juri i su tim bez sumlje naj­starije još postojeće novine na ovom panonskom području. O tom ča neka stoji u novina, ki sadržaj i na kom jeziku, se je diskutiralo jur pred novi­nami, kada ih još nije bilo, a bilo je hrvatskih Kalendarov, nekoliko po broju.

ORF-Savjet publike o narodni grupa

Autohtone narodne grupe u Austriji su bile glavna tema sjednice ORF-Savjeta publike, četvrtak, 29. novembra u B­e­ču. U gremiju s 31 članom mag. Joži Buranić, potpred­sjedik Hkd-a u Gradišću zastupa interese narodnih grup. On je ljetos naslijedio bečkoga Čeha Karla Hanzla. Joži Buranić je za narodne gru­pe potribovao ravnopravnost u ponudi ORF-a. Glavna točka i jednoglasni zaključak u ple­numu kao ponovna preporuka na direktorij ORF-a.

Za slovenskoga premijera M. Šareca nima nerješivih „otvorenih pitanj“

Iako su austrijski savezni kancelar Sebastian Kurz i njegov slovenski kolega, pre­mijer Marjan Šarec na konferenciji za novinare u Beču srijedu 5. decembra hvalili do­bru političku i gospodarsku suradnju dvih su­sjednih dr­žav, iz kasnije izn­e­senih stajališćev bilo je vidno da iz­med Austrije i Slovenije postoju i „otvorena pitanja“.

Tagovi: