Austrijsko društvo za slavistiku potribuje u otvorenom pismu osiguranje znanstvenoga narašćaja za gradišćanskohrvatski jezik i kulturu.

BEČ – Austrijsko društvo za slavistiku, interesna zajednica za austrijske slaviste na čelu s profesoricom Mirandom Jakišom, je nedavno poslalo otvoreno pismo ministrici Susanni Raab i ministru Martinu Polascheku. U njem kritizira društvo, da vrijeda na austrijski sveučilišći već neće biti nijedne stručnjakinje ili stručnjaka, ki se znanstveno bavi s gradišćanskimi Hrvaticami i Hrvati. Polag pisma Austrijskoga društva za slavistiku moraju biti gradišćanskohrvatska kultura i jezik čvrsto usidreni u austrijskoj slavistiki.

Austrijsko društvo za slavistiku ovde misli na perzonalnu situaciju na Bečkoj slavistiki. S Georgom Holzerom je 2022. ljeta umirovljena osoba s profesurom, Zorka Kinda-Berlaković mora polag pisma najkasnije 2029. ljeta u mirovinu i kao učiteljica s ugovorom ne smi podvarati študentice i študente. Katarini Tyran, ka je do augustu ovoga ljeta djelala na bečkoj slavistiki, je istekao ugovor.

Drugoga znanstvenoga osoblja, ko se bavi gradišćanskohrvatskimi temami polag pisma na austrijski sveučilišći nije.

Pismo argumentira da se zbog manjkajućega podvaranja zgublja relevantno znanje o austrijskom manjinskom jeziku kot i potribni slavistički narašćaj na ti tema. Tako je zadnja disertacija o slavističkoj gradišćanskohrvatskoj temi (Zorka Kinda-Berlaković) u medjuvrimenu prik 20 ljet stara. Trenutno u Austriji naime ne postoji stalna profesura, ka ima slavističku ekspertizu o gradišćanski Hrvati i smi podvarati znanstvena djela. Iako na Pedagoškoj visokoj školi postoji pola profesure za Hrvatski i Gradišćanskohrvatski, ova nesveučilišna institucija ne izobrazuje znanstveni narašćaj.

Pismo potribuje osigurano zapisanje jezika i kulture hrvatske narodne grupe na sveučilišći u Austriji. Kao primjere navede druge europske manjine. Sorpski ima na primjer vlašću profesuru na sveučilišći u Leipzigu i Dresdenu, tako i ladinski na Ladinistiki u Bozenu. Pismo argumentira: „Samo pomoću institucionaliziranoga usidrenja u sveučilišnom kontekstu more se obdržati daljnje istraživanje i stručnoznanstveno obrazovanje o jeziku i kulturi priznate narodne grupe. Austrijsko društvo za slavistiku osebujno prosi, da se bar na jednoj austrijskoj sveučilišnoj slavistiki uredjuje profesuru s jezično-kulturološkim težišćem, ka s legitimiranoj ekspertizi pokriva gradišćanskohrvatski. Austrijska vlada neka zame ozbiljno saveznoustavni zakon članak 8 (2) i neka stvori strukture, ke moru osigurati dugoročno zapisanje gradišćanskohrvatskoga u sveučilišnom području.“

Društvo je pismo poslalo 4. novembra. Polag informacijov društva još nije došao odgovor.

Tereza Grandić