Politika

Kultura

Školstvo, znanost i jezik

U Gradišću je ovput pri izbori bilo već mandatov za podiliti nego još 2007. ljeta

čet, 11/10/2012 - 10:14

Pri nediljni izbori za općinske savjete i načelnike širom Gradišća je bio veći broj podiljenih mandatov, ki su stali na raspolaganje, zbog većega broja stanovničtva nego pred pet ljet, 2007. ljeta. Samo u jednom selu, u južnogradišćankoj Žarnovici (Heugraben), se je smanjio broj mandatarov za dva, tako da je svega skupa stalo na raspolaganje za deset mjest u općinski savjeti. Najveć novih mjest je sada u općinskom savjetu Rasporka, kade je narasao broj zastupnikov za četira mjesta.

 

ŽELJEZNO — U prispodobi s 2007. ljetom je Socijaldemokratska stranka u hrvatski ili mišoviti općina Gradišća zgubila svega skupa 10 mandatov. Po dva mandate je zgubila u Čajti, Kalištrofu, Pandrofu, Štikapronu, Vorištanu, Vulkaprodrštofu i Žarnovici.
 
Po dva mandate je SPÖ dobio u Celindofu, Rasporku i Klimpuhu, a tri mandate su socijaldemokrati mogli osvojiti u Verešvaru.
Tagovi: 
Politika

Ivo Sanader u »Nedjeljom u dva« na Hrt: Igre bez granic

sri, 10/10/2012 - 18:51

Od televizijskoga nastupa do zagrebačkoga suda i medjunarodne granične arbitraže. O hrvatsko-slovenskoj graničnoj kauzi kao uzroku svoje ostavke veli Sanader: „Nisam htio pristati na ucjenu ka je dolazila iz Slovenije i nekih iz Europe. O tom ću pisati u svojoj knjigi, ne željim ničim ugroziti ulazak. Nisam htio pristati na ono ča je pristala Jadranka Kosor u sporazumu s Pahorom. To je ,junction’, poveznica a to nisam htio povezati. Ufam se da na osnovu toga Hrvatska neće ostati bez dijela mora, ods. nacionalnoga teritorija. (I ne .../to nije magla ka skriva pravi uzrok odlaska).

 

Tagovi: 
Politika

Gradišćanski Hrvat Pavao Žulić i rimski dodekaeder za Zagreb

sri, 10/10/2012 - 18:49

VELIKI BORIŠTOF — Kuga u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Znanstvenim Institutom Gradišćanskih Hrvatov poziva na otvaranje izložbe »Rimski dodekaeder u Zagrebu (1862. - 2012.)« subotu, 13. oktobra 18.30 uz muzičku pratnju kuginoga tamburaškoga sastava Stara dob.

 
29. maja 1862. lj. je tada zapadnougarski Hrvat Pavao Žulić iz Cimofa (Hof am Leithagebirge) darovao geometrijsko tijelo iz dobe Rimljanov — ko ima 12 peterokutnih pločov s različno velikimi prebušenimi škuljami, Arheološkom muzeju. Brončani dodekaeder (od koga se do danas nije moglo otkriti čemu je služio) — su našli izmed sel Cimof (Hof) i Cundrava (Au) u 1830. lj. Znanstveno će o izložbi govoriti ravnateljica muzeja Jaqueline Balen, a Jurica Čenar će predstaviti darovatelja profesora kemije Pavla Žulića.

Skupno protiv ksenofobije i rasizma

sri, 10/10/2012 - 18:47

U okviru Comenius-projekta su zastupniki gornjopuljanske gimnazije od 25. do 30. sept. boravili u Puli. Partnerske škole iz Beča, Hrvatske, Rumunjske, Poljske i Češke ćedu se u dojdući dvi ljeti sa svojimi školari/cami na intenzivan način baviti ksenofobijom. U centru djelovanja stoji ne samo istraživanje i analiza ksenofobije i različnih načinov diskriminacije, nego i prezentacija rezultatov širjoj javnosti i to pred svim putem novih tehnologijov i audio materijala.

 

 

Tagovi: 
Politika

Gdo se ponizi bit će uzvišen - piše Joško Preč

ned, 07/10/2012 - 16:02

Ponizio je sām sebe i bio je poslušan do smrti na križu. I zato ga je i Bog uzvišio i darovao mu ime, ko je nad svako ime, da se u ime Jezuševo prigne svako koljeno onih, ki su na nebu, na zemlji i pod zemljom.“

Ovo je poruka sv. Pavla Filipljanom i prosi je, da budu takovoga ćutenja, kako je bio Jezuš Kristuš. Jezuš med poslidnjimi. Grišniki, carinari, hištvolomna žena, bolesniki, sve se riva oko njega.
 
Jedno evandjelje donaša Jezuša kao gosta kod jednoga farizeja. Pozvaniki izibiraju mjesta, svaki bi htio na prvom mjestu siditi. Svi oni su prijatelji gostodavatelja, preštimani, ugledni. A siromaha, bolesnoga, šantavoga, slipoga nima med pozvanimi, jer kad bi ih bilo med njimi, onda Jezuš ne bi bio rekao farizeju, neka najprvo pozove šantave, slipe, gluhe. Ti, ke je pozvao, ga moru najzad pozvati i vrnut ćedu mu. Za ovakov postupak ne more od Boga na nikakovu nagradu računati. Ali ako bi bio pozvao te sve siroćake, bilo bi mu naplaćeno na nebesi.
Tagovi: 
Crikva i vjera

Zač danas jeziki na svitu tako brzo umiraju?

sub, 06/10/2012 - 11:59
Morebit da je upravo u ovom hipcu umro zadnji govornik nekoga nam nepoznatoga jezika. Onda bi imali na svitu jedan živi jezik manje. Objektivno ne moremo definirati, koliko riči ima neki jezik. Jeziki se stalno minjaju, nove riči nastaju, a stare se pozabu. U Europi govorimo samo 4% svih jezikov na svitu, i to oko 250. U Papuanskoj Novoj Gvineji, državi u Oceaniji, ljudi govoru oko 850 različnih jezikov. I u Indoneziji, Nigeriji, Indiji, Kamerunu, Meksiku se govori med 250 i 650 jezikov. U ti država je većjezičnost normalna. Kad se ljudi strefu, minjaju iz jednoga u drugi jezik. Jezična raznolikost je proširena na svi kontinenti svita.
 
Tagovi: 
Životni stil

Ste znali? - Zač su relikvije tako privlačne?

sub, 06/10/2012 - 11:56
Relikvije su ono, ča je ostalo od sveca i se poštuje. Ponekad su to kotrigi tijela pokojnoga, recimo kosti, vlasi, nokti, a rijetko-kada njegova krv ili predmeti, s kimi je on došao u kontakt. Da relikvije imaju čudnovitu moć, proizlazi iz Staroga Teštamenta. Sve vjere, osebito kršćanstvo, su osvidočene od moći relikvijov. Prvi dokaz za relikvije je u Čini apoštolski, u ki je pisano, da su vjerniki s rupci ubrsnuli sv. Pavla i te rupce pak kod sebe nosili. Tako je i Petrova Crikva u Rimu podignuta na grobu sv. Petra, ki je umro kot mučenik.
Tagovi: 
Životni stil