Darabos se javlja protiv skraćenja
uto, 22/07/2025 - 22:47U otvorenom pismu vicekancelara Bableru potribuje bivši ministar obrane i športa odustajanje od skraćenja podupiranj za narodne grupe u Austriji.
U otvorenom pismu vicekancelara Bableru potribuje bivši ministar obrane i športa odustajanje od skraćenja podupiranj za narodne grupe u Austriji.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je pred kratkim objavio odluku o dodijeli financijskih sredstav za programe i projekte organizacijov hrvatske nacionalne manjine za 2025. ljeto.
U okviru trodnevne debate oko zaključenja budžeta su u Nacionalnom vijeću u pandiljak, 16. junija, spominjali i skraćenja subvencijov kod narodnih grup.
Europski sud pravde je početkom junija potvrdio odluku Europske komisije, da neće podupirati Minority Safepack inicijativu. FUEN se je bio tužio na sudu.
Narodne grupe ćedu po novom budžetu dostati manje podupiranja. Po objavljenju budžeta se sada javlja zastupničtvo narodnih grup.
Govoračica za narodne grupe Olga Voglauer u izjavi za medije kritizira skraćenja kod podupiranja za narodne grupe.
KSŠŠD i HAK su 15. maja pozvali na takozvani manjinski štrajk. Kih 400 ljudi se je odazvalo pozivu i je s parolami i transparenti išlo od Saveznoga kancelarstva do Schillerplatza.
Stalna konferencija pozvala je na konferenciju za štampu pod naslovom »Zgubljanje jezika ugrožava mnogovrsnost Austrije – Škole za narodne grupe u urbani centri kot Beč i Grac«.
Mladina europskih narodnosti je održala svoj tradicionalni vazmeni seminar kod Nimcev u Opolu u Poljskoj. Pri generalnom spravišću je odibran novi dio odbora.
Beč – Austrijski parlament je utorak, 8. aprila pozvao na Dan Romov. 8. april, Medjunarodni Dan Romov povezan je s prvim svitskim romskim kongresom 1971. ljeta, kade je med drugim odabrana zastava i himna Romov. Austrijski parlament pod peljanjem predsjednika Narodnoga vijeća Waltera Rosenkranza ljetos stavlja težišće na 30. obljetnicu atentata na Rome u Borti. Naslov gluši: Nasilje u Austriji. 30 ljet atentat na Rome u Austriji. Uz Rosenkranza su govorili predsjednik romskoga savjeta Emmerich Gärnter-Horvath i psihotraumatologinja Brigitte Lueger-Schuster. Na podijskoj diskusiji su sudjelovali Sarah Gärtner-Horvath, Paul Schliefsteiner i Theo Kelz.