Teško je, osloboditi se dugovanja prez kompromisa, ko je odslužilo svoje ili uopće nikada nije ni bilo funkcionalno. Difuzan strah, da ćemo nešto izgubiti, zač će nam biti jednoč još žao, nam otežava osloboditi se klimbima.
Znanstvena istraživanja su pokazala, da ljudi, ki se ufaju u dobru budućnost, brže ozdravu, svejedno je li je to srčani infarkt ili je li su si slomili ruku ili se upekli. Ufanje je naš nutarnji stav, da će nešto dobro završiti. Mi sami ili naš partner, naše dite, ćedu ozdraviti. Naša financijska situacija će se poboljšati, konflikt s kolegicom će se riješiti. Mi vizualiziramo, kako ćemo savladati neku situaciju. Mi vjerujemo, da ćemo sami, s podupiranjem drugih priskočnih ljudi ili s Božjom pomoću najti rješenje za aktualne poteškoće.
Latinska izreka veli, da je „nomen est omen“ da je ime znak. To se zrcali u imenu Valentin. Izvor mu je u latinskoj riči „válens“, a to znači, zdrav, kripak, jak. Iz toga korijenskoga značenja imena je u neki europski zemlja nastao običaj, da ljudi na Valentinovu izminjuju dare. Želju si sve najbolje. Valentin je patron svih betegov, a osebito infekcijskih. Obliki njegovoga imena su ženska imena Valentina, Tina, Tinka, a muška imena Tin, Valent i u hrvatskom prijevodu Zdravko ili Zdravka. Valentina vjerniki poštuju jur punih 17 stoljeć!
Philipp Reis je bio fizičar i izumitelj. Aparat, koga je 26. oktobra 1861. lj. u Frankfurtu predstavio izabranoj publiki, je znao glase pretvarati u električnu struju, a na drugom kraju voda (Leitung) pretvarati u zvuk. S glasi je to funkcioniralo, ali nažalost ne i s jezikom. Za vrime njegovoga žitka se to nije minjalo. Reis je naime nastao samo 40 ljet star. 15 ljet kasnije je Alexander G. Bell Reisovo otkriće dalje razvio i prijavio patent za telefon. On je poboljšao Reisov aparat pomoću mikrofona. Ali nije ni mikrofon bio njegov izum. Mikrofon je izumio Elisha Gray, ki je samo dvi ure kasnije bio došao u patentni ured, da bi ga onde prijavio. Ali naziv „telefon“ je od Reisa i služi prenosu glasov na veliku udaljenost. Danas se ne pitamo, odakle nam telefon, nego ga hasnujemo kot pomagalo, a to ne svenek eficijentno.
Početak svoje karijere Leonard Bernstein ima zahvaliti slučaju. Bio je asistent star-dirigenta Bruna Waltera, ki je naglo obetežao. Zato ga je Bernstein u novembru 1943. ljeta kratkoročno morao zastupati veljek u glasovitoj newyorškoj koncertnoj dvorani Carnegie Hall. Tada je Bernstein bio stoprv 25 ljet star, a morao je dirigirati newyorške filharmoničare. Drugi dan su ga mediji svečevali kot talentiranoga newcomera. I tako je Bernstein prik noći nastao poznat dirigent.
Pred oko 1.500-imi ljeti je utemeljitelj reda benediktincev, Benedikt iz Nursije (480.-547.), isformulirao pravila redovničkoga žitka, ka su tako iskušena, da valjaju i dandanas. Ona sadržavaju moderne mudrosti za jednostavan i ispunjen žitak.
Lijenost ni pred jedan i pol tisućljeća nije bio kavalirski delikt. Za Benedikta lijen človik ne prihvaća obaveze, nego velik dio dužnosti ostavlja drugim i tako koncem konca živi na njeve stroške. Gdo se na ta način ugiba problemom, on nima vlašće orijentacije. Rješenje glasi: Odložiti pasivnost i angažirati se!
Hlače su neizostavan dio prateži. Za to, da neke hlače nosimo već tokom zimskih, a neke tokom ljetnih misec, je odlučujuć materijal. Ali ako se pod ljetne hlače obličemo teple leggingse, je moremo nositi i zimi. Tako nekomplicirana je momentano moda. Hlače moremo kombinirati za različne prilike, bilo za svetačne, bilo za casual evente. U zadnjem vrimenu se od modelov ističu uske hlače. One su se prilagodile skoro svakomu stilu. Poznati military look je znak za rebelsku generaciju, ka svojom pratežom kani biti socijalkritična i nosi pratež kot soldati u vojski.
U dobi čipsov, hamburgerov, pizze i brze dostave se Hipokratove riči „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ kumaj respektiraju. Hipokrat je s tom besmrtnom rečenicom popularizirao ideju, da se hrana gleda kot lijek. Iz njegovih djel znamo, da su vračitelji jur u 5. stoljeću pred Kristušem znali za uticaj hranjenja na človičje zdravlje. Prema Hipokratovoj školi probava ima važnu ulogu za zdravlje. Zato je ona važna osebito betežniku.
Neobavljene zadaće moru biti tako neugodne kotno velik minus na kontu. To more biti mala usluga, ku smo komu obećali, a ne držali, pismo, ko smo zdavno tribali napisati, nalog, koga smo prihvatili, a još svenek ne započeli i mnogo drugoga bi nam došlo napamet. Kako zbaviti se takovih to-do-dugov? Prvo je potribno provjeriti, je li obećanu zadaću ne moremo anulirati. Za to tribamo biti hrabri. Koliko teškoć je neobavljena zadaća jur prouzrokovala? A koliko neprilik ćemo još imati, ako ništa ne poduzamemo?
Zač ne bi sebe stavili na prvo mjesto? Ako se ne naučimo sami skrbiti za sebe i sami usrićiti se, nikada nećemo biti zadovoljni u žitku. Najbedavije je očekivati od drugih ljudi, da nas usriću. Zbog toga je važno sebe staviti na prvo mjesto. Nije fer prema sebi, žrtvovati svoju sriću zbog koga drugoga. To znači, da je legitimno okončati vezu, u koj samo mi dajemo. I muži i žene znaju biti u vezi, u koj postoju samo jednostrane ćuti.