Pri izbori u Austrijsko Nacionalno vijeće (Parlament) nedilju, 29. septembra uku­pno je kandidiralo 11 stranak a u Gradišću deset. Za jed­nu manje nego pri izbori pred pet ljet. Ovput su bira­či mogli dati tri prednosne glase (za regionalnu, zemalj­sku i saveznu listu). U sura­d­nji s Hrvatskom redakcijom ORF-a Gradišće na 6. i 7. stranici dajemo pregled, ka­ko su birači glasovali u općina, ke su u Zakonu o narod­ni grupa iz 2011. ljeta imenovane oficijelno kao hrvat­ske, odnosno dvojezične. Uz rezultate iz ovih 28 op­ćin dajemo i rezultate iz sel južnoga Gradišća, ka nisu označena kao dvojezična, početo od Jezerjan, prik Sti­njačkoga Vrha do Žamara.

Martin Ivančić ide odlučno u ostvarivanju svoje vizije skupnoga prekoracanja granice. Tim se je postavio u red brojnih drugih u prošlosti i sadašnjosti, ali njemu se je ugodalo, da u tu svrhu na­če­pi EU-lonce i lukrira znatna sredstva iz dotičnih fondov i loncev Europske unije. Pri »2. Danu europske surad­nje« pod geslom „skupa prekoraknuti granice“, koga je Regionalni menedžment Gra­dišće na čelu s dr. Haraldom Ladićem priredio petak, 20. septembra u No­vom Selu, me­dju­narodni su struč­njaki diskutirali o uspjehu prik­gr­a­ni­čne kooperacije.

Bečka djelatna zajednica za pitanja narodnih grup-Institut za narodne grupe (DZ) u ko­n­ferenciji za novinare je u ne­obično jasnoj i oštroj kritiki izrazila svoje nezado­voljstvo s nacrtom za novi Zakon o narodni grupa, ko­ga je izdj­e­lalo i predložilo Savezno kancelarstvo. Povo­dom izb­o­rov u Nacionalno vijeće 29. septembra DZ je konfrontirala svih šest u Pa­r­lamentu zastupane političke stranke s novimi temelji za moderno pravo za narodne grupe. Četvrtak su prezentirali rezultate odnosno odgovore ke su dostali na pitanja „Ča narodne grupe nisu te­ma u izbornoj kampanji?“ Kako je naglasio predsjednik DZ, dr. Heinz Tichy jedino ča ima smisla je jezična i kulturna autonomija narodnih grup u Austriji — a ne da se ponižu na razinu jedno­stavnoga civilnoga društva. 

Potpredsjednik Vlade Repub­like Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondov Europske unije Branko Gr­čić boravio je od 15. do 17. septembra u Beču, kade je sudjelovao na forumu „Vi­e­n­na Economic Talks — Croatia in the European Union: New Member-New Opportu­nities“. U gospodarski razgovori o Hrvatskoj, novoj čla­nici EU-a, bilo je posebno riči o poslovnoj klimi i mogućnosti investiranja u Hrvatskoj. Grčić je imao i bilateralni sastanak s povjerenikom Europske komisije Johannesom Hahnom.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je petak, 13. septembra iza­sla­n­stvo Hrvatskoga centra iz Beča ko je predvodio kurator Centra Petar Tyran. Teme razgovora su bile uža suradnja med Zagrebom i Bečom ka se triba bolje od­raziti i na hrvatsku zajednicu u Beču, predvidjen po­hod Milana Bandića Gradišću kao i projekt hrvatsko­ga odnosno bilingvalnoga školskoga sustava u Beču. 

Centar austrijskih narodnosti (CAN) u juliju o. ljeta je štartao parlamentarnu gra­djansku inicijativu s kom po­tribuju poboljšanje pravne situacije narodnih grup. U četvrtak, 5. septembra zastupniki CAN-a predsjednici Nacionalnoga vijeća (Parla­menta), Barbari Prammer, su predali potribnih 500 po­t­piskov. Hrvatsko kulturno društvo (HKD) je u Gradiš­ću pobralo kih 100 potpisov.

S pristupom Hrvatske Euro­p­skoj uniji su kih 4,3 mili­juni ljudi postali člani EU. Za Gr­­adišća to otvara nove mogućnosti poduzećam ali i u turizmu i energetskom gospodarstvu, umjetnosti i kulturi. Gradišće će na temelju sv­ojih uskih preplitanj intenzivirati suradnju s novom, 28. članicom EU.

Europaforum Gradišće od 2004. ljeta Europanom odlikuje osobe i institucije, ke su posebno zaslužne u vezi sa suživljenjem ljudi na pa­nonskom području. Za 2013. ljeto je odlikovan EU-komisar dr. Johannes Hahn. Pr­ed­sjednik Europaforuma mr. Franz Steindl i Rudi Strommer u okviru svetačnoga ak­ta su mu Europan predali 21. julija u tvrdjavi u juž­no­grad. Novom Gradu.

Rič je o knjigi na nimškom jeziku autora Štefana Benczaka u izdanju Hrvatskoga štamparskoga društva u Željeznom ka na gotovo stotinu stranic daje kronološki pre­gled najvažnijih povijesnih dogadjajev vezanih uz Hrvate i Hrvatsku, počevši od 796. ljeta do 1. julija o. lj. i punopravnoga članstva u EU. „Knjiga daje sjajan pregled hrvatske povijesti, tradicije i kulture i odličan je dokaz da je Hrvatska oduvijek pripadala Sridnjoj Europi“, re­kao je hrvatski veleposlanik Go­r­dan Bakota. „Cilj je ove knjige, da na jednu stranu pobli­že upoznaje Austrijance i hrvatskoga materinskoga jezika (posebno i gradišćan­ske Hrvate) s novim članom Europske unije, s Hrvatskom. Ali je ujedno i cilj ove knjige, da o Hrvatskoj informira stanovničtvo samo nimškoga jezika i u Beču akreditirane diplomate iz cijeloga svita“, rekao je Petar Tyran u ime  izdavača HŠtD-a pri press­konferenciji povodom izlaska ove knjige 11. julija u be­čkom Cafe Landtmann.

Ukupno 75 pripadnikov Hrvatskih oružanih snag sudje­lovalo je na najstarijoj vojnoj paradi na svitu ka se tradici­onalno održava od 1880. lj. Stotine tisuće pohodnikov, ki su pratili povorku, bili su oduševljeni elegancijom, ali i dominirajućom višinom hrvatskih vojnikov. Tako su Francuzi hrvatske vojnike zbog korpulentne gradje u šali prozvali „hrvatski Ava­tari“ po istoimenom filmu.