Hrvatska matica iseljenika predstavila je 14. novembra na sajmu knjig Interliberu u Zagrebu nakladničtvo hrvatskih manjin, ko ovo ljeto broji 180 naslovov najzanimljivije elitne knjižne produkcije Hrvatov ki živu izvan domovine, u 12 zemalj sridnje i jugoistočne Europe. Rič je o, kako je istaknuo na predstavljanju ravnatelj Hmi Marin Knezović, dijelu hrvatskoga kulturnoga mainstreama ki hrvatskomu kulturnomu naslijedju donosi nove vridnosti.
„To su vridnosti vlastitoga posebnoga iskustva, iskustva hrvatstva kao manjine, iz čega svi moremo jako puno naučiti“, rekao je Knezović. Iseljeničko hrvatsko književno stvaralačtvo često se, medjutim, doživljava kao nešto manje vridno, pa je stoga svrha postojanja Hmi-ja borba protiv takovih krivih i škodljivih koncepcijov, poručio je.
ZAGREB — O stvaralačtvu Hrvatov u Mađarskoj govorio je predsjednik Hrvatske državne samouprave u toj zemlji Mišo Hepp, ki je istaknuo kako je najvažniji zadatak izdavačke djelatnosti iseljeničtva očuvanje hrvatskoga kulturnoga identiteta i nacionalne svisti.
Osim bogate izdavačke djelatnosti ka uz klasična izdanja obuhvaća i elektroničko nakladništvo, u koj se moru u digitalnom obliku pogledati sva tiskana izdanja, Znanstveni zavod Hrvatov u Mađarskoj i neprofitna tvrtka Croatica razvili su i e-galeriju s digitaliziranimi sadržaji oko šest tisuć starih fotografijov o životu Hrvatov u Mađarskoj od 60-tih ljet do danas, a bavu se i izdavanjem glazbenih CD-ov.
Ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvatov u Mađarskoj iz Pečuha Stjepan Blažetin istaknuo je kako znanstvena istraživanja na hrvatskom jeziku u toj zemlji imaju daleku povijest. Iako je primarna zadaća Zavoda znanstveno istraživanje, on ima i nakladničku djelatnost u sklopu ke je utemeljio vlastitu biblioteku, ka objavljuje knjige i zbornike veće znanstvene i kulturne vridnosti, rekao je Stjepan Blažetin.
Svečano predstavljanje hrvatskih knjig ke se tiskaju izvan Hrvatske na centralnoj pozornici Interlibera obuhvatilo je i nakladničtvo Hrvatov u Srbiji.
Predstavio ga je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvodjanskih Hrvatov Tomislav Žigmanov, ki je istaknuo kako je bitno omogućiti vidljivost bogate nakladničke produkcije ka postoji izvan Hrvatske na institucionalno primjeren način u prikladni institucija u Hrvatskoj. „Izdavačka produkcija Hrvatov u Vojvodini iznosi oko 45 naslovov godišnje, uglavnom beletristike i mi kanimo biti dioniki hrvatskoga kulturnoga prostora“, rekao je Žigmanov.
Priznanje za publicistiku je dodiljeno Petru Tyranu, publicistu, ki se istaknuo dugoljetnim djelom na očuvanju i promociji identiteta, jezika i kulture gradišćanskih Hrvatov.
(Vesna Kukavica)