U Ugarskom Starom Gradu (Mosonmagyaróvár) su otvorili prik­granični projekt »Kanu Lajta«: pristanišće i fuzanje kanuom. Svetačno otvorenje su peljali staro­gr­a­d­ski načelnik dr. István Nagy i predsjednik Regionalnoga saveza Lajta-gaji dr. Harald Ladić uz nazočnost velikoga broja zainteresiranih ljudi.

Kako je objavila Hrvatska redakcija ORF-a Gradišće na domaćoj stranici (interne­tu) Austrijskoga parlamenta se sada more potpisati gra­dja­n­­ska inicijativa za čuvanje na­rodnih grup. Inicijativu je u juliju pokrenuo Centar au­s­trijskih narodnosti (CAN). I Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) kao i Hrvatski centar u Beču, obadva člani CAN-a podupiraju ovu akciju gradjanov. Internet stranica Parlamenta za čuvanje narodnih grup u Austriji: parlament.gv.at.

U prošlom broju Hrvatskih novin smo objavili rezultate izborov za Nacionalno vijeće (Parlament) od 29. septemb­ra o. lj. Pri koncu redakcije je to bio najaktualniji stav. Ali po izbrojenju izbornih karat je i u Gradišću znatno narasao broj ljudi, ki su su­djelivali pri izbori, naime od 75,7% na 82,5 posto. Kod strankov u Gradišću se nije čuda minjalo. Ali na saveznoj razini su kod četirih str­a­nak još „putovali“ mandati.

Kako je javila Hrvatska redakcija Orf-a Gradišće Hrvatsko kulturno društvo u Gr­adišću Hkd s 1. oktobrom ima novoga glavnoga sekretara, Matthiasa Wagnera (28) iz Pinkovca. On će, ka­ko izgleda, uz nove zadaće preuzeti dijelom i agende ne­kadašnjega generalnoga taj­nika Hkd-a, Mate Klikovi­ća, ki je koncem prošloga ljeta zbog zdravstvenih uzrokov išao u mirovinu. Wagner će djelati i u centrali Hrvat­skoga kulturnoga društva u Željeznu u Ulici dr. Lovre Karalla 23 kao i u uredu Hkd-a Jug u Atriju u južnogradišćanskoj Borti.

EU-komisija je odbila inicijativu gradjanov europskih manjin »Minority safepack«. Širom Europe je bilo predvidjeno, da organizacije na­rodnih grup da bi nabrale ba­rem je­dan milijun potpiskov za poboljšanje manjinskih prav u Europi. Prem ovoga poraza sada, inicijatori akc­i­je su nazvistili, da kanu na­staviti zalaganje za veća pra­va europskih narodnih grup.

Pri izbori u Austrijsko Nacionalno vijeće (Parlament) nedilju, 29. septembra uku­pno je kandidiralo 11 stranak a u Gradišću deset. Za jed­nu manje nego pri izbori pred pet ljet. Ovput su bira­či mogli dati tri prednosne glase (za regionalnu, zemalj­sku i saveznu listu). U sura­d­nji s Hrvatskom redakcijom ORF-a Gradišće na 6. i 7. stranici dajemo pregled, ka­ko su birači glasovali u općina, ke su u Zakonu o narod­ni grupa iz 2011. ljeta imenovane oficijelno kao hrvat­ske, odnosno dvojezične. Uz rezultate iz ovih 28 op­ćin dajemo i rezultate iz sel južnoga Gradišća, ka nisu označena kao dvojezična, početo od Jezerjan, prik Sti­njačkoga Vrha do Žamara.

Martin Ivančić ide odlučno u ostvarivanju svoje vizije skupnoga prekoracanja granice. Tim se je postavio u red brojnih drugih u prošlosti i sadašnjosti, ali njemu se je ugodalo, da u tu svrhu na­če­pi EU-lonce i lukrira znatna sredstva iz dotičnih fondov i loncev Europske unije. Pri »2. Danu europske surad­nje« pod geslom „skupa prekoraknuti granice“, koga je Regionalni menedžment Gra­dišće na čelu s dr. Haraldom Ladićem priredio petak, 20. septembra u No­vom Selu, me­dju­narodni su struč­njaki diskutirali o uspjehu prik­gr­a­ni­čne kooperacije.

Bečka djelatna zajednica za pitanja narodnih grup-Institut za narodne grupe (DZ) u ko­n­ferenciji za novinare je u ne­obično jasnoj i oštroj kritiki izrazila svoje nezado­voljstvo s nacrtom za novi Zakon o narodni grupa, ko­ga je izdj­e­lalo i predložilo Savezno kancelarstvo. Povo­dom izb­o­rov u Nacionalno vijeće 29. septembra DZ je konfrontirala svih šest u Pa­r­lamentu zastupane političke stranke s novimi temelji za moderno pravo za narodne grupe. Četvrtak su prezentirali rezultate odnosno odgovore ke su dostali na pitanja „Ča narodne grupe nisu te­ma u izbornoj kampanji?“ Kako je naglasio predsjednik DZ, dr. Heinz Tichy jedino ča ima smisla je jezična i kulturna autonomija narodnih grup u Austriji — a ne da se ponižu na razinu jedno­stavnoga civilnoga društva. 

Potpredsjednik Vlade Repub­like Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondov Europske unije Branko Gr­čić boravio je od 15. do 17. septembra u Beču, kade je sudjelovao na forumu „Vi­e­n­na Economic Talks — Croatia in the European Union: New Member-New Opportu­nities“. U gospodarski razgovori o Hrvatskoj, novoj čla­nici EU-a, bilo je posebno riči o poslovnoj klimi i mogućnosti investiranja u Hrvatskoj. Grčić je imao i bilateralni sastanak s povjerenikom Europske komisije Johannesom Hahnom.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je petak, 13. septembra iza­sla­n­stvo Hrvatskoga centra iz Beča ko je predvodio kurator Centra Petar Tyran. Teme razgovora su bile uža suradnja med Zagrebom i Bečom ka se triba bolje od­raziti i na hrvatsku zajednicu u Beču, predvidjen po­hod Milana Bandića Gradišću kao i projekt hrvatsko­ga odnosno bilingvalnoga školskoga sustava u Beču.