Vridno je pozornosti i poštovanja ča činu gradišćanski Hrvati, ki su i u dob komu­n­i­­stičke Jugoslavije u mnogi stvarima davali primjer južnim Hrvatom. Sve Hrvate, kako one u Ugarskoj tako i Hrvate u Hrvatskoj, pratila je tužna sudbina gotovo cije­lo 20. stoljeće. Valja opet pro­čitati roman »Čežnja« Aug­u­stina Blazovića. Kao novi­nar, književnik, svećenik i nastav­nik, on je bitno u 20. stolje­ću uticao na svekoliki vjerski i kulturni život gradišćan­skih Hrvatov. U Hrvatskoj čitat­e­lji moru najti sjajnu knjigu »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Hamer­šak (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO).

Na predavanju Ante Nazora (pleno titulo) u Hrvatskom centru u Beču doznali smo prik jedne upad(n)ice (Zwischen-ruf, -fall), da se je u Be­ču istovrimeno odvijao i dr­žavnički kolegijalni posjet sr­bijanskoga predsjednika T. Nikolića („Toma Grobar“) kod austrijskoga predsjednika Heinza Fischera (hrv. = „Ribar“). Razgovarali su o I. svitskom boju, o Krimu, odnosu EU-Rusija, sankcija protiv Rusije i (nekad) rest-Jugoslavije (Srbije), o tom da Srbija „ne more preživiti… bez Ruske Federacije“ itd. „Vrimena nacionalisti­čkoga usmirenja Srbije su prošla…“(DER STANDARD).

U Domu Europe u Beču hrvatski povjerenik Europske komisije socijaldemokrat Neven Mimica petak, 21. marca je izrazio ufanje, da ćedu prednosti članstva čim prije prepoznati i osjetiti, je rekao kako Hrvatska i Austrija kao dvije ravnopravne članice EU-a imaju „jasan zajednički interes za nastavak suradnje na novoj, višoj razini i na način da se prednosti članstva što je moguće prije u punoj mjeri oćutu i u Hrvatskoj“.

Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučiliš­ća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivani­š­e­vić pretežno bavio pitanji na­cije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Pe­tar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.

U Šopronu su 28. februara otvorili Hrvatsko-nimški kul­turni centar u tzv. »Rejpál hiži«. U Šopronu i okolici ži­vi oko 1.000 Hrvatov kao i 2.500 Nimcev, ki kanu sku­pa koristiti prostorije u Rej­pál hiži. Zgrada leži u centru grada na Várkerület. »Rej­pál hiža« je prvobitno zgra­djena u renesansnom stilu u drugoj polovici 16. stoljeća. Po velikom ognju početkom 18. stoljeća su obnovili zgra­du, tako da se danas prezen­tira u baroknom stilu. Od 2007. ljeta je »Rejpál hiža« u vlasničtvu grada Šoprona.

Hrvatski centar (HC) u Be­ču je četvrtak, 27. februara odr­žao svoju redovnu general­nu sjednicu u društveni pro­s­to­rija u Schwindgasse 14 u 4. bečkom kotaru. U svojem iz­vješćaju se je predsjednik HC-a, mr. Tibor Jugović, najprvo zahvalio suradnicam i suradnikom kao i članom Kuratorija rekavši „sada smo zaista nastali centar i gradišćanskih i ostalih Hrvatov u Beču, a djelovanje HC-a se vidljivo i ćutljivo odražava i na Gradišće kao i na susjed­ne zemlje kade živu Hrvati“.

Seriju predavanja i rasprav na temu „Prvi svitski boj i Hrvati“ zajedno organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečki ogranak HKD NAPREDAK u okviru »Razgovora u Centru«. Prvi u ovoj seriji je bio referirao povjesničar Nikola Benčić još u januaru o. lj. Srijedu, 12. feb. u Be­ču je gostovao hrvatski povjesni­čar i kroatist iz Ugarske i ravnatelj nedavno otvo­renoga Ug­ar­skoga kulturnoga instituta u Zagrebu dr. Dinko Šokčević, a njegov sugovornik je bio gl­a­vni urednik HRVATSKIH NOVIN Petar Tyran. Kao uvod u temu „1914. i Hrvati“ Šok­čević je dao kratak pregled ugarske povijesti posebno se osvrnuvši na povijest Hrvatov u Ugarskoj i prekretnice u većstoljetnom suživotu Hr­vatov i Ugrov.

„Imamo jaku naklonost pre­ma Srbiji, ne samo zbog na­še povijesti, već i zbog medju­sobne ekonomske suradnje i, takaj, zbog naših gradjanov“ rekao je Kurz. Austrijski mi­nistar vanjskih poslov Sebastian Kurz je nadalje rekao kako je Austrija oduvijek da­vala podršku Srbiji za ku že­lji da postane članica Europske u­nije čim prije.

BERLIN — „S Hartmutom Koschykom imamo dobroga povjerenika, mandatara u Uredu opunomoćenika za manjine. To nas kao FUEN (Federativna unija europskih narodnosti) ja­ko veseli,“ je rekao predsjednik FUEN-a Hans Heinrich Hansen po prvom razgovoru s novim opunomoćenikom za iseljenička pitanja i nacionalne manjine, članom Nimškoga Bundestaga Hartmutom Koschykom.

Delegacija Hrvatskoga kulturnoga društva pohodila je 27. januara Sveučilišće Pu­le i razgovarala o uvjeti intenzivne suradnje na različni polji. Pod peljanjem glavne tajnice dipl. iur. Vesne Mijatović, predsjednik HKD-a ddr. Stanko Horvat i Matthias Wagner, BSc posjetili su različne odjele sveučiliš­ća. Razgovarali su s rektorom prof. dr. sc. Alfiom Barbierijem i prorektorom za medju­narodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Valterom Boljun­či­ćem o mogućnosti razmjene na znanstvenom polju. Ekonom­ski fakultet jur duglje sudjeluje sa Stručnom visokom školom u Željeznu.