Hrvatski centar i HKD NAPREDAK planiraju u sklopu jur poznatih »Razgovorov u Centru« obilježiti 100 ljet od Prvoga svitskoga boja, jed­no­ga od najvećih globalnih oružanih sukobov. Posebnu pozornost pritom ćedu dosta­ti gradišćanski Hrvati u zapadnoj Ugarskoj kao važni sudioniki ovoga boja ki je za­počeo na teritoriju „pradomovine“ ubojstvom zadnjega zajedničkoga prijestolona­sljednika, a nastavio se austrijskom objavom boja Srbiji. Hrvatski centar želji u­go­stiti povjesničare i stručnjake na ovu temu iz svih dijelov biv­še Monarhije. Prvi ovo­ljetni »Razgovor u Centru« otvorio je povjesničar i do­pisni član HAZU dr. Nikola Benčić u razgovoru s Pet­rom Tyranom. Dr. Benčić nam je svojimi spominjanji i iskustvom svidočio kako su gradišćanski Hrvati sudjelovali u Prvom svitskom boju, tr kako je ta boj uticao na nje.  Kako je Petar Tyran najavio, iako povijest pišu pobjedniki, HRVATSKE NOVINE ćedu u budućoj seriji člankov o Pr­vom svitskom boju dati prili­ku da svoju povijest ispri­ča­ju i „gubitniki“ ovoga boja. 

Igra na „domaćem terenu“ — već medijov: DIE PRESSE (1) i WIENER ZEITUNG (2) su u naslovni teksti povodom o­voga posjeta imale slične sadržaje: „Ein Heimspiel für den 27-jährigen. Als Präsent hate er einen Weihnachtsstol­len im Gepäck (1). Fast ein Heimspiel: Erste Reise von Außenminister Kurz führte nach Kroatien» (2). U KURIERU je i potpuniji sadržaj: „Put u Hrvatsku, kao za po­četak, bio je neka vrsta igre na domaćem terenu“.

S 1. januarom novoga ljeta novi Upravni sudi (Verwaltungsgerichte) su počeli svoj posao. Predsjednik upra­v­no­ga suda Beča je s početkom ljeta nastao sveučilišni profesor Dieter Kolonović. No­vi sudi nasljedjuju prik 120 senatov za prigovore i osebujne vlasti. Savezni upravni sud je kao druga vla­st odgovoran pri postupku za azil.

BEČ — Rodjeni Vincjećan Dieter Kolonović je stručnjak za ustavno pravo i od 2000. ljeta je profesor za ustavno i upravno pravo na Bečkom sveučilišću. Za funkciju pred­sjednika su se četiri naticali. Polag posebne komisije je Ko­lonović najsposobniji za ov posao.

Hrvatski akademski klub je četvrtak, 19. decembra odr­žao svoje redovito generalno spravišće. Pri tom su odib­rali Konstantina Vlašića ponovo za predsjednika a Kristofa Pauliča za novoga potpredsjednika, jer se je Marija Kornfeind povukla iz ove funkcije. U novom predjsedničtvu HAK-a su nadalje Sebastijan Pauer (predsjednik), Davor Frkat (blagajnik) i Nataša Sarić (tajnica).

19. i 20. decembra u Za­g­rebu su održali prvu sjednicu Savjeta Vlade RH za odnose s iseljeničtvom ki će se baviti povezivanjem iseljenikov s domovinom. U Savjetu su predstavniki hrvatskih iselje­nikov iz BiH, zemalj Europ­ske Unije, tr europskih i prik­oceanskih zemalj. Svi člani Savjeta imenovani su na ma­­n­dat od četira ljeta.

„Razgovori u Centru“ su 5. prosinca ugostili aktivnoga suradnika Hrvatskih Novin i uvijek budnoga komentatora i vračitelja po struki dr. Josipa Seršića. Povod „Razgovoru“ je predstavlja­nje knjige dr. Seršića »Hrvatski Beč«, dokle je kroz ra­z­govor peljao moderator P. Tyran.

BEČ — Ponovimo: „Hrvate se... mora podsjetiti na to da je predsjednik ovdašnjega (bečanskoga) srpskoga društva Zora Nikola Stojanović svojim bečkim predavanjem ‚Srbi i Hrvati’ s pokličem: ‚Do istrage (Ausrottung) vaše ili naše!’ (1902.) tj. velikosrpskim genocidnim pozivom na istribljanje Hrvatov ki je još 10-ak puti objavljivan u srpski časopisi i brošura, izazvao dvodnevne jezične kravale u Zabrebu s oko 100 uhapšenih i osudjenih ljudi“ (Hrvatske novine od 6. 12. 2013). Na nim­škom to zvuči ovako:

Austrijski PEN-klub je 22. novembra u Beču po prvi put dodilio odlikovanje s nazivom »Ceija Stojka-literar­na na­grada«, ku je primio bortan­ski Rom Stefan Horváth za svoju ukupno tretu i aktualnu knjigu »Atsinganos, bortanski Romi i njeva naselja«. Svetačni akt na FM4-pozornici u dvorani Velesajma su održali prilikom sajma knjig BUCH WIEN. Laudaciju je držao književnik, pjesnik i fotograf Peter Paul Wiplinger angažiran uz ostalo i za narodne manjine u Austriji.

Jur već tjedana se brojni austrijski, a i poneki inozemni me­diji bavu obljetnicom bombaškoga terora Franza Fuchsa. Za čitalačtvo Hrvatskih novin je važno da se podsjetimo na to da je ta teror bio djelomično uperen protiv Hrvatov i Hrvatic i protiv Gradišća.

26-eročlana delegacija gradišćanskih zemaljskih i komunalnih političarov je krajem novembra o. lj. bila na pohodu Bruxellesu i tamo­š­njim EI-institucijam. Kako su naglasili predsjednik Europa foruma Gradišće, za­mjenik zem. pogavara Franz Steindl i predsjednik VP-Kl­u­ba Rudi Strommer imali su vrlo zanimljive i informativne razgovore.

ŽELJEZNO/BRUXELLES — Polag upitnih anketov unutar gradišćanskoga stanovni­čt­va ima vrlo visoku potrebu za informacijom o europski te­ma. Zato je Europa forum Gradiš­će jur pred ljeti stavio težišće da „Europa mora van iz stražnih hiž jer Europa počinje u op­ć­ina“.