ZAGREB — Uz ov glavni grad bi mogli nanizati i druge glavne grade bivših jugoslaven­skih republik kimi „naše regije“ — na ke se ov članak odnosi. Je li „U Hrvatskoj ostavilo već traga i uticaja nekoliko stoljeć življenja s Austrijanci i Madja­ri (ili) samo sedamdeset ljet življenja s „južnoslavenskom braćom“? Gledajući nedavni ulazak Hrvatske u EU i kako su izvješćavali novinari ,javne …TV kuće’, bez imalo preti­ri­va­nja more se reći da su se veç brinuli za to „ča će biti s regijom (tj. izvan EU) nego ča će biti s Hrvatskom unutar EU! Opetuju, ponavljaju se i poruke hrvatske vlasti nekadaš­njim jugoslavenskim republikam da će Hrvatska bezuvjetno poma­gati njev ulazak u EU!

Miroslava Piplicu ponovno su odibrali za predsjednika  Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i sport (AHKZ). Na generalnom spravišću o­ve po broju članov najveće u Austriji a jedno od najve­ćih izvandomovinskih hrvat­skih udrug u svitu (© Fe­nix) Pip­licu su odibrali na mandat od dvoja ljeta. Od 2006. lje­ta je na čelu AHKZ, pod či­jim krovom se najde kih dvajset u­drug s oko 5000 članov po vlastitoj ocjeni.

»Hrvatska EU-član broj 28« je naslov knjige na nimškom jeziku, ku je Hrvatsko šta­m­parsko društvo iz Željezna 11. julija pre­dstavilo u Be­ču. Autor knjige, rodjeni Cindro­fac dr. Štefan Benczak knjigom kani upoznati Austrija­n­ce s novim članom Europske unije. Znanje o Hrvatskoj je dijelom jako slabo i manjkavo. Da se to znanje poviši i poboljša je takaj jedan, i to glavni cilj ove knjige u­vje­re­noga Hrvata Št. Benczaka.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je 6. julija izasla­n­stvo Hrvat­ske bratske zajedni­ce i Hrvatske matice iseljenika ka ga je upoznala s održava­njem Tamburaškoga festivala Kul­turne federacije mladih Hr­vatske bratske zajednice Am­e­rike ki se je odvijao od 5. do 7. julija u Zagrebu.

U Hrvatski novina smo unajpr pisali o toj knjižnici prenijevši visti o tom iz austrijskih medijov. Ali u sljedeći tajedni po tom u Zad­ru još nigdo o tom nije imao pojma, sve do onih glasovitih »5 do 12« — kako reče jedan zainteresirani bečanski kultur­ni aktivist ki ima vezov sa Zadrom tr je o predstojećem otvaranju knjižnice telefonski pi­tao i na zadarskom sveučiliš­ću i sveučilišnoj biblioteki, no o tom se onde nije ništ znalo.

GRADIŠĆE/SLOVAČKA — Pred kratkim su otvorili novu prikgraničnu biciklističku stazu med Gradišćem i Slovačkom. Ov projekt su financirali dijelom iz EU-projekta »Servus Pontis«. Zastupniki gradišćanskih općin kao i slovački zastupniki iz Petržalke (Med brodi/Engerau) i Rosvara (Rusovce/Karlburg) su jako veseli, da je uspješno ostvarena ova inicijativa.

Savezni predsjednik Repub­like Austrije, dr. Heinz Fischer je na Petrovu, 29. junija bio u Stinjaki pri otvaranju obnovljenoga seoskoga muzeja. Onde su slamom novo pokrli krove svih četirih zgradov muzeja, ča je oko 400 četvornih metrov.

Kako je po svojem službenom pohodu Beču izjavila hrvatska ministrica vanjskih poslov i potpredsjednica vlade prof. dr. Vesna Pusić „Razgovori s austrijskim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslov Michaelom Spindeleggerom bili su vrlo zanimljivi i konstruktivni. U nji je posebice bilo riči o odnosi dvih zemalj po ula­sku Hrvatske u Europsku uniju.

BRIXEN — Federalistička unija europskih narodnih grup FUEN petak, 21. junija pri svojem godišnjem spravišću, ovput u Brixenu u Južnom Tirolu, jednoglasno je  zaključila europ­sku inicijavitu gradjanov. Cilj je, da bi Europska unija poduzela već za kulturnu i jezičnu šarolikost i da bi jačala autohtone manjine. Mogućnost zazivanja europske inicijative gra­djanov postoji od 1. decembra 2009. ljeta, otkada je EU za­ključio »Lissabonski ugovor«.

Federalistička unija europ­skih narodnih grup FUEN je pri svojem kongresu u južnotirolskom Brixenu (20. -22. junija) oficijelno zapo­čeo europsku inicijativu gra­djanov za jačanje manjinskih prav. FUEN je birao i novo predsjedničtvo. Za predsjednika je ponovno odibran Nimac u Danskoj Hans Heinrich Hansen. Zlatka Gieler (kao zastupnica gradišćanskih Hrvatov u ime HKD-a) je po tri mandati (de­vet ljet) položila svoju funkciju.