Zainteresirani studenti na Stručnoj visokoj školi u Že­ljeznu, ki se zanimaju za hrvatsku tematiku i problematiku su sudjelovali pri »Že­ljezanski Europski dani« i su pri tom bacili još posebno svitlo i na gradišćanske Hrvate. To je zapravo bila velika stvar i ne more se do­sta hvaliti organizatoricam gospodjam Tonki Semmler-Matošić i Ireni Zavrl. Tri glavni referati su pokusili dati povijesni pregled i da­našn­je djelovanje u pogledu na Hrvate u pokrajini Gradišće i prik državnih granic (J. Marko Vuketić, Stanko H­orvat i Martin Ivančić) a tri grupice studentov i studentic su se u svoji kratki prezentacija bavile gradiš­ćanskohrvatskim jezikom, hrvatskimi običaji i hrvat­skom muzikom.

Stručna visoka škola Gradišće (FH Burgenland University of Applied Studies) je priredila tri dane dugo  (15.-17. maj) »Ž­eljezanske europske da­ne« u organizaciji i koncepciji profesoric na toj školi, Tonke Semmler-Matošić i Irene Zavrl. T­e­ma je bila „Hrvatska — dobrodošli novi član u gospodarskoj, kulturnoj i jezičnoj pokrajini Europske unije“. Prvi dan je bio posvećen vrhovnim diplomatom na čelu s hrvatskim veleposlanikom u Austriji Gordanom Bakotom. Drugo da su stručnjaki za gospodarstvo posvetili posebnu pažnju hrvatskomu gospodarstvu a treti i završni dan je bio posvećen gra­diš­ćanskim Hrvatom i njevoj vezi s Hrvatskom.

Po svojem uspješnom službenom boravku u Zagrebu sredinom aprila šef Kluba Övp-a inž. Rudi Strommer i zamjenik zemaljskoga pogl­a­vara mr. Franz Steindl u konferenciji za novinare su na­glasili uz ostalo, da ćedu us­t­oličiti djelatnu grupu kako bi Hrvatskoj pomogli pri dobivanju potpornih sred­stav iz EU-loncev.

Postavljanje dvojezičnih putokazov u Gradišću se odugovlačuje od lanjskoga protulića a zakonsko rješenje za dvojezične seoske tablice i putokaze je već od poldrug ljeta staro, kritizira Hrvat­sko kulturno društvo u Gradišću i potribuje da odgovor­ni i zastupniki politike tuma­ču zakone, odredbe i naloge u smislu Državnoga načela o obrambi narodnih grup u Austriji iz 2000. ljeta. HKD  poziva ljude da javu, ako vi­du slučaj jednojezičnoga putokaza — a polag zakona bi morao biti dvojezičan.

Predsjednica KUGE dr. Gerlinda Stern-Pauer je bila pozvala na diskusiju na podiju  o tom piše li se G(g)radišćanski Hrvati s velikimi G ili malim g. Na podiju su diskutirali školski dir. u m. Mirko Berlaković, odvjetnik mr. Franjo Schruiff, glavni urednik lista Hrvatskoga akademskoga kluba novi glas, Matijaš Wagner kao i predsjednica KUGE, dr. Gerlinda Stern-Pauer. Pisac i novinar u Orf-u Gradišće Jurica Čenar je dao svoj stav u video-poruki. Novopečena magistra Silvija Bucolić je moderirala ovu diskusiju na podiju a pak i s publikom. Diskuti­rali su na jezikoslovnoj kao i na političkoj razini. Polag hr­vatskoga pravopisa more biti samo g a iz manjinskopolitičkoga i geografskoga gledišća ide argumentacija za G. Na početnom slovu će se i u buduće moći prepoznati kako pisac misli i kakov stav ima prema G(g)radišćanskim Hrvatom: su poseban narod ili dio hrvatskoga korpusa!

Rodjena Cogrštofka Karin Vukman-Artner je ljeto dan dugo provizorno peljala nadzorničtvo. Utorak, 23. aprila je definitivno nastala kotarska nadzornica za manjinsko školstvo (ča znači da je nadležna za cijelo Gradišće) i kotarska nadzornica Matrštofa. Zemaljski poglavar H. Niessl (Spö) joj predao dekret imenovanja. Pred njom je tu funkciju zemaljske nadzornice vršila dvor. savj. mr. Edita Mühlgaszner, ka je koncem 2011. ljeta sa 60 ljet stupila u mirovinu.

Federativna unija europskih narodnosti Fuen će 21.-23 junija održati svoj kongres u južnotirolskom Brixenu. Do tada odgovorni u ovoj medjunarodnoj nevladinoj organizaciji s već od 90 zastupanih narodnih grup i narodnosti kani završiti konačni tekst za inicijativu gradjanov čiji je glavni cilj „najbolje predstaviti važnost narodnosti u Europi“. Da bi se Europski parlament tim morao baviti, potriban je milijun potpiskov.

Zemaljski dopoglavar Gradišća mr. Franz Steindl skupa s predsjednikom Zemaljskoga odbora za Europu, inž. Rudijem Strommerom četvrtak, 18. i petak, 19. aprila su službeno boravili u Zagrebu da bi pregovarali s različnimi zastupniki Hrvatske. Cilj je bio razgovorov da pripravu moguću suradnju Hrvatske i Gradišća na sektoru gospodarstva, eko-turizma, kulture i prometa. Steindl i Strommer su se sastali i sa zastupniki Austrije u Hrvatskoj kao i s medjunarodnimi političkimi posmatrači.

»25 ljet ORF-manjinska redakcija« je bio povod za veliku proslavu 8. aprila u jedni od najprominentnijih prostorijov u Beču, u velikoj dvorani za sjednice Austrijskoga parlamenta. Ova sala je bila do zadnjega mjesta puna — ali ne s političkimi zastupniki svih u Parlamentu zastupanih stranak, nego i s manjinskimi funkcionari, suradniki ORF-a iz različnih regionalnih redakcijov a ne na zadnje i brojčano zmožnoga divojačkoga zbora Slovenske gimnazije u Celovcu, Koru-ška. Glavni produkt redakcije je multikulturna televizijska emisija »Heimat fremde Heimat«, ku ORF emitira širom Austrije u isto vrime kao hrvatsku emisiju  »Dobar dan Hrvati« u Gradišću i »Dober dan Koroška« u Koruškoj. Prvi peljač manjinske redakcije je bio Helmut Kletzander, sada Hrvatica iz Splita, Silvana Meixner stoji na čelu ove redakcije. Sabina Zwitter-Grilc je predstavila svoj dokumentarni film »Schatten der Scham« (Sjena srama) u kom se tri mlade žene suočuju s trapljujućimi duhi iz prošlosti (koruška Slovenka, Romni iz Srbije i Židovka iz Beča).

GROU (NIZOZEMSKA) — Od 23. do 29. marca Mladina europskih narodnosti (Men) je održao svoj tradicionalni vazmeni seminar u nizozemskom gradu Grou. Jur po treti put je Fyk (Frysk Ynternasjonaal Kontakt) bio suorganizator ovoga seminara, to je društvo zapadnofrizke manjine u Nizozemskoj. Geslo ovoljetnoga seminara je bilo „ConneXt!“ — povezivanje mladinskih društav iz manjin cijele Europe.