Centar austrijskih narodnosti (CAN) u juliju o. ljeta je štartao parlamentarnu gra­djansku inicijativu s kom po­tribuju poboljšanje pravne situacije narodnih grup. U četvrtak, 5. septembra zastupniki CAN-a predsjednici Nacionalnoga vijeća (Parla­menta), Barbari Prammer, su predali potribnih 500 po­t­piskov. Hrvatsko kulturno društvo (HKD) je u Gradiš­ću pobralo kih 100 potpisov.

S pristupom Hrvatske Euro­p­skoj uniji su kih 4,3 mili­juni ljudi postali člani EU. Za Gr­­adišća to otvara nove mogućnosti poduzećam ali i u turizmu i energetskom gospodarstvu, umjetnosti i kulturi. Gradišće će na temelju sv­ojih uskih preplitanj intenzivirati suradnju s novom, 28. članicom EU.

Europaforum Gradišće od 2004. ljeta Europanom odlikuje osobe i institucije, ke su posebno zaslužne u vezi sa suživljenjem ljudi na pa­nonskom području. Za 2013. ljeto je odlikovan EU-komisar dr. Johannes Hahn. Pr­ed­sjednik Europaforuma mr. Franz Steindl i Rudi Strommer u okviru svetačnoga ak­ta su mu Europan predali 21. julija u tvrdjavi u juž­no­grad. Novom Gradu.

Rič je o knjigi na nimškom jeziku autora Štefana Benczaka u izdanju Hrvatskoga štamparskoga društva u Željeznom ka na gotovo stotinu stranic daje kronološki pre­gled najvažnijih povijesnih dogadjajev vezanih uz Hrvate i Hrvatsku, počevši od 796. ljeta do 1. julija o. lj. i punopravnoga članstva u EU. „Knjiga daje sjajan pregled hrvatske povijesti, tradicije i kulture i odličan je dokaz da je Hrvatska oduvijek pripadala Sridnjoj Europi“, re­kao je hrvatski veleposlanik Go­r­dan Bakota. „Cilj je ove knjige, da na jednu stranu pobli­že upoznaje Austrijance i hrvatskoga materinskoga jezika (posebno i gradišćan­ske Hrvate) s novim članom Europske unije, s Hrvatskom. Ali je ujedno i cilj ove knjige, da o Hrvatskoj informira stanovničtvo samo nimškoga jezika i u Beču akreditirane diplomate iz cijeloga svita“, rekao je Petar Tyran u ime  izdavača HŠtD-a pri press­konferenciji povodom izlaska ove knjige 11. julija u be­čkom Cafe Landtmann.

Ukupno 75 pripadnikov Hrvatskih oružanih snag sudje­lovalo je na najstarijoj vojnoj paradi na svitu ka se tradici­onalno održava od 1880. lj. Stotine tisuće pohodnikov, ki su pratili povorku, bili su oduševljeni elegancijom, ali i dominirajućom višinom hrvatskih vojnikov. Tako su Francuzi hrvatske vojnike zbog korpulentne gradje u šali prozvali „hrvatski Ava­tari“ po istoimenom filmu.

ZAGREB — Uz ov glavni grad bi mogli nanizati i druge glavne grade bivših jugoslaven­skih republik kimi „naše regije“ — na ke se ov članak odnosi. Je li „U Hrvatskoj ostavilo već traga i uticaja nekoliko stoljeć življenja s Austrijanci i Madja­ri (ili) samo sedamdeset ljet življenja s „južnoslavenskom braćom“? Gledajući nedavni ulazak Hrvatske u EU i kako su izvješćavali novinari ,javne …TV kuće’, bez imalo preti­ri­va­nja more se reći da su se veç brinuli za to „ča će biti s regijom (tj. izvan EU) nego ča će biti s Hrvatskom unutar EU! Opetuju, ponavljaju se i poruke hrvatske vlasti nekadaš­njim jugoslavenskim republikam da će Hrvatska bezuvjetno poma­gati njev ulazak u EU!

Miroslava Piplicu ponovno su odibrali za predsjednika  Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i sport (AHKZ). Na generalnom spravišću o­ve po broju članov najveće u Austriji a jedno od najve­ćih izvandomovinskih hrvat­skih udrug u svitu (© Fe­nix) Pip­licu su odibrali na mandat od dvoja ljeta. Od 2006. lje­ta je na čelu AHKZ, pod či­jim krovom se najde kih dvajset u­drug s oko 5000 članov po vlastitoj ocjeni.

»Hrvatska EU-član broj 28« je naslov knjige na nimškom jeziku, ku je Hrvatsko šta­m­parsko društvo iz Željezna 11. julija pre­dstavilo u Be­ču. Autor knjige, rodjeni Cindro­fac dr. Štefan Benczak knjigom kani upoznati Austrija­n­ce s novim članom Europske unije. Znanje o Hrvatskoj je dijelom jako slabo i manjkavo. Da se to znanje poviši i poboljša je takaj jedan, i to glavni cilj ove knjige u­vje­re­noga Hrvata Št. Benczaka.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je 6. julija izasla­n­stvo Hrvat­ske bratske zajedni­ce i Hrvatske matice iseljenika ka ga je upoznala s održava­njem Tamburaškoga festivala Kul­turne federacije mladih Hr­vatske bratske zajednice Am­e­rike ki se je odvijao od 5. do 7. julija u Zagrebu.

U Hrvatski novina smo unajpr pisali o toj knjižnici prenijevši visti o tom iz austrijskih medijov. Ali u sljedeći tajedni po tom u Zad­ru još nigdo o tom nije imao pojma, sve do onih glasovitih »5 do 12« — kako reče jedan zainteresirani bečanski kultur­ni aktivist ki ima vezov sa Zadrom tr je o predstojećem otvaranju knjižnice telefonski pi­tao i na zadarskom sveučiliš­ću i sveučilišnoj biblioteki, no o tom se onde nije ništ znalo.