Predsjednik Vlade Zoran Milanović s gradišćanskimi Hrvati: Vlada će pomoći koliko more. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Milanović primio je pandiljak, 11. februara u Banski dvori izaslanstvo gradišćanskih Hrvatov. Sastanku je nazočio i ministar obrane Ante Kotromanović tr predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević (Hrvatske novine su o tom jur pisale).

Delegacija gradišćanskohrvatskih društav na poziv hrvatskoga premijera Zorana Milanovića (SDP) i članov Hrvatske vlade bila je na informativni razgovori u Banski dvori na gornjem gradu Zagreba. Zastupniki HKD-a u Gradišću, Hrvatskoga centra u Beču i Hrvatskoga štamparskoga društva kao i Dvojezične gimnazije u Borti.

Hrvatsko ministarstvo prosvjete jur duga ljeta šalje nastavnicu (učiteljicu) hrvatskoga jezika za hrvatsku nacionalnu manjinu u Slovačkoj. Na Hrvatskoj katedri Komenský-sveučilišća u Požunu tradicionalno lektor/ica hrvatskoga jezika podučava buduće tumače hrvatskoga jezika. U momentu po četirri škola u hrvatski seli podučava učiteljica hrvatskoga jezika Jasna Rendulić a na sveučilišću hrvatski jezik podučava Vice Šunjić.

Od EU-političara Hannesa Swobode neko vrime nismo mnogo toga čuli, ali sada kada je pomalo zagustilo sa slovensko-hrvatski EU-roki, evo nam ga opet. „Put u EU — Pred šeficom hrvatske diplomacije najveći izazov. Vesna Pusić i nje slovenski kolega su se 30. 1. susreli u Bruxellesu. EU očekuje da Pusić i Erjavec riješi spor o LJUBLJANSKOJ BANKI. Iza kulisov: Tiha diplomacija pokušava uticati na Sloveniju. Stav ministra Erjavca još je uvijek tvrd, inzistira da se povuču tužbe“ (protiv LJUBLJANSKE BANKE) — piše VEČERNJAK.

BEČ — Generalna sjednica Folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov, Kolo-Slavuj, je utorak, 22. januara velikom većinom potvrdila Gabrielu Novak-Karall kao predsjednicu društva. Pred odibiranjem novoga odbora je Generalna sjednica minjala štatute. Glavna promjena štatutov Kolo-Slavuja naliže status članov ansambla i imenovanje umjetničkoga peljačtva. Odsad će odbor imenovati umjetničko peljačtvo. Do sada je Generalna sjednica odibirala odgovorne za ples i muziku.

Za vrime saslušanja u Europskom parlamentu stručnjaki za EU-pravo i manjinsko pravo su poduprli inicijatore inicijative gradjanov za manjine Europe u njevoj nakani. Polag toga da je dobro obrazložen i sadržajno solidan ov predvidjeni »Minority SafePack« za osiguranje nacionalnih manjin kao i regionalnih i manjinskih jezikov. Ov spomenuti »Minority SafePack« je sadržajna osnova inicijative gradjanov, kom se triba naticati, da bi se odobrila pri Europskoj komisiji. Saslušanje stručnjakov je bilo 22. januara u Europskom vijeću u Bruxellesu i je bila zatvorena priredba, ku je organizirala Federalistička unija europskih narodnosti (FUEN/FUEV).

BRUXELLES — Direktor FUEN-a i moderator sastanka u Eurospkom parlamentu u Bruxellesu, Jan Diedrichsen, je podcrtao značaj Europskoga parlamenta za provodjenje manjinskih prav u Europi. Zahvalio se je na sudjelovanju i potpori pozvanih zastupnikov iz ugarske manjine (RMDSZ), iz Južnoga Tirola (SVP) kao i predsjedniku intergrupe za nacionalne manjine u Europskom parlamentu.

Dobrosusjedski odnosi med dvimi seli u južnom Gradišću trpu opet jednoč zbog zatvaranja povezajuće ceste. Navodno da cesta na austrijskoj strani ima preveć škulj i da je tako prepogibeljna za osobni promet.

PETROVO SELO/KRTEŽ — Med 23. i 24. januarom općina Krtež (Gaas) na austrijskoj strani i u neposrednom susjedstvu Petrovomu Selu (Postrum/Szentpéterfa) na ugarskoj strani granice dvimi betonskimi braniki je dala opet zatvoriti poveznicu med ovimi dvimi seli.

Obavezna vojna i civilna služba ćedu ostati, a zasada neće dojti profesionalna vojska s dobrovoljnim socijalnim ljetom. To su odlučili Austrijanci pri prvom narodnom ispitivanju nedilju, 20. januara. Širom Austrije se je oko 60 posto sprogovorilo za obaveznu vojnu službu. U Gradišću je malo već od pedeset posto bilo za to. U hrvatski i dvojezični seli Gradišća rezultati drugačije izgledaju. Onde je 55 posto ljudi bilo za upeljanje profesionalne vojske. A 57 posto ljudi s pravom glasa je sudjelivalo pri narodnom ispitivanju.

Štefan Pauer Mas, potpredsjednik Hrvatskoga centra u Beču, je reagirao na izjavu predsjednika hrvatskoga Savjeta za narodnu grupu, Martina Ivančića, u vezi s nacrtom za novelu Zakona o narodni grupa. Pauer želji vlašću sjednicu Savjeta o ovoj temi i veli u ovoj vezi, da i Hrvatski centar i Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču nisu „sporazumni s nacrtom, jer je po našem mišljenju jako kratkovidan“. Želja bi bila, da se zakon „spametno“ novelira, je rekao Štefan Pauer u razgovoru s Hrvatskom redakcijom Orf-a Gradišće.

Na Velesajmu u Beču su od 10. do 13. januara održali sajam za turizam. Približno  800 izlagačev iz 70 zemalj je prezentiralo zainteresiranim pohodnikom svoje različne turističke ponude. Hrvatska je nastupala s nacionalnim štandom od 88 četvornih metrov površine u vrlo modernom i upadljivom dizajnu — skupa sa sedam suizlagačev. Velik je bio interes pohodnikov na hrvatskom štandu a tim za brojne i atraktivne turističke destinacije u Hrvatskoj.