Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središ­ć­u Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pari­za, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yor­ka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožima­nja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10. 

22. januara 1979. lje­ta, da­k­le pred 35 ljet je ORF po pr­vi put emitirao ra­dio-emisiju za Hrvate u Gradišću. Ewald Pichler je ončas oblikovao sko­ro 40 minut dužičku reportažu o svadbi u Sti­njaki. Ta prva emisija s naslovom „Kennwort: Hr­vati“, bila je dvojezična.

BEČ/ŽELJEZNO — U prvoj hrvatskoj emisiji na radiju ORF-a o piru, svadbi zaručnjak je pri emisiji bio Franz Grandić, zaručnja Rozvita Kirišić. Hižniki se još danas rado spominjaju na dan svojega pira. „Ja sam veljek bio za to, da se pirovna tradicija Hrvatov na Stinjaki predstavi ljudem i bilo je interesantno prvi put čuti hrvatske riči i jačke na radiju“, je rekao Franz Grandić, ki još danas rado sluša hrvatske emi­sije na radiju.

Pandiljak, 27. januara je u Županijskoj palači u Varaždinu upriličen prijem za delegaciju Hrvatske gospodarske agencije u Gradišću (HGA), a četveročlanu delegaciju je pr­imio zamjenik župana Varaždinske županije Alan Ko­šić sa suradniki, pročelnikom Upravnoga odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martinom Hajdinjakom i direkto­rom Agencije za razvoj Varaždinske županije Nikolom Kučišem. Hrvatsku gospodarsku agenciju i nje djelovanje predstavili su člani u­prave Thomas Tomšić i Klau­dija Paulič tr ekspert za obnovljive izvore energije Fra­njo Jandrišić i ekspert za poljoprivredu Herman Herić.

Samo prosti ljudi si mislu, da boj, osobito tako veliki i sve­obuhvatni kakov je bio Prvi, nastane od danas na sutra. I Prvi svitski boj se je vlikao i imao dugo pred atentatom u Sarajevu svoju žeravku. Že­ravka neiskrenosti med na­rodi, nezadovoljstva, lakomnosti, sebično potcjenjivanje drugih, beskrajna, uobražena umišljenost, da veliki m­o­raju nositi, dati, donesti luč človičnosti med narode, a pri tom si zamu pravo hoditi do pasa u krvi i po brigi mr­t­vih negrišnih ljudi.

Hrvatski centar i HKD NAPREDAK planiraju u sklopu jur poznatih »Razgovorov u Centru« obilježiti 100 ljet od Prvoga svitskoga boja, jed­no­ga od najvećih globalnih oružanih sukobov. Posebnu pozornost pritom ćedu dosta­ti gradišćanski Hrvati u zapadnoj Ugarskoj kao važni sudioniki ovoga boja ki je za­počeo na teritoriju „pradomovine“ ubojstvom zadnjega zajedničkoga prijestolona­sljednika, a nastavio se austrijskom objavom boja Srbiji. Hrvatski centar želji u­go­stiti povjesničare i stručnjake na ovu temu iz svih dijelov biv­še Monarhije. Prvi ovo­ljetni »Razgovor u Centru« otvorio je povjesničar i do­pisni član HAZU dr. Nikola Benčić u razgovoru s Pet­rom Tyranom. Dr. Benčić nam je svojimi spominjanji i iskustvom svidočio kako su gradišćanski Hrvati sudjelovali u Prvom svitskom boju, tr kako je ta boj uticao na nje.  Kako je Petar Tyran najavio, iako povijest pišu pobjedniki, HRVATSKE NOVINE ćedu u budućoj seriji člankov o Pr­vom svitskom boju dati prili­ku da svoju povijest ispri­ča­ju i „gubitniki“ ovoga boja. 

Igra na „domaćem terenu“ — već medijov: DIE PRESSE (1) i WIENER ZEITUNG (2) su u naslovni teksti povodom o­voga posjeta imale slične sadržaje: „Ein Heimspiel für den 27-jährigen. Als Präsent hate er einen Weihnachtsstol­len im Gepäck (1). Fast ein Heimspiel: Erste Reise von Außenminister Kurz führte nach Kroatien» (2). U KURIERU je i potpuniji sadržaj: „Put u Hrvatsku, kao za po­četak, bio je neka vrsta igre na domaćem terenu“.

S 1. januarom novoga ljeta novi Upravni sudi (Verwaltungsgerichte) su počeli svoj posao. Predsjednik upra­v­no­ga suda Beča je s početkom ljeta nastao sveučilišni profesor Dieter Kolonović. No­vi sudi nasljedjuju prik 120 senatov za prigovore i osebujne vlasti. Savezni upravni sud je kao druga vla­st odgovoran pri postupku za azil.

BEČ — Rodjeni Vincjećan Dieter Kolonović je stručnjak za ustavno pravo i od 2000. ljeta je profesor za ustavno i upravno pravo na Bečkom sveučilišću. Za funkciju pred­sjednika su se četiri naticali. Polag posebne komisije je Ko­lonović najsposobniji za ov posao.

Hrvatski akademski klub je četvrtak, 19. decembra odr­žao svoje redovito generalno spravišće. Pri tom su odib­rali Konstantina Vlašića ponovo za predsjednika a Kristofa Pauliča za novoga potpredsjednika, jer se je Marija Kornfeind povukla iz ove funkcije. U novom predjsedničtvu HAK-a su nadalje Sebastijan Pauer (predsjednik), Davor Frkat (blagajnik) i Nataša Sarić (tajnica).

19. i 20. decembra u Za­g­rebu su održali prvu sjednicu Savjeta Vlade RH za odnose s iseljeničtvom ki će se baviti povezivanjem iseljenikov s domovinom. U Savjetu su predstavniki hrvatskih iselje­nikov iz BiH, zemalj Europ­ske Unije, tr europskih i prik­oceanskih zemalj. Svi člani Savjeta imenovani su na ma­­n­dat od četira ljeta.

„Razgovori u Centru“ su 5. prosinca ugostili aktivnoga suradnika Hrvatskih Novin i uvijek budnoga komentatora i vračitelja po struki dr. Josipa Seršića. Povod „Razgovoru“ je predstavlja­nje knjige dr. Seršića »Hrvatski Beč«, dokle je kroz ra­z­govor peljao moderator P. Tyran.