Generalna sjednica Hrvat­skoga kulturnoga društva je subotu, 30. novembra u Pin­kovcu odibrala novoga potpredsjednika za HKD. Sigi Hajszan je naslijedio Brunu Radakovića, ki je sedam ljet dugo vršio tu funkciju i ju po­ložio zbog zdravstvenih uzrokov. Južno Gradišće da je sada s trimi mladimi člani zastupano u peljačtvu HKD-a, je naglasio predsjednik HKD-a ddr. Stanko Horvat i je nazvistio i novi projekt, ki se zgleda na korišćenje mobilnih telefonov.

Regionalni savez Lajta-gaji Niuzaljsko jezero je pred kratkim održalo svoje generalno spravišće, pri kom je n­a­novič odibrano dosadaš­nje predsjedničtvo na čelu s dosadašnjim predsjednikom dr. Haraldom Ladićem. Sta­ri i novi predsjednik sa svojim tīmom kani konze­kventno i angažirano nastaviti s djelovanjem saveza.

BEČ — Austrijski Pen-klub je petak, 22. novembra po pr­vi put dodilio nagradu imenom »Ceija Stojka-književna nagrada«. Primio ju je bortan­ski Rom Štefan Horvat za svo­ju ukupno tretu i aktualnu knji­gu »Atsinganos, bortanski Ro­mi i njeva naselja«. Svetačni akt na FM4-pozornici u dvo­rani Bečkoga velesajma se je odr­žao prilikom ovdešnjega saj­ma knjig »Buch Wien«.

Łužički Sorbi su zapadnosla­venski narod, ki na području današnje Nimške živi jur već od 1000 ljet dugo i je onde autohtono stanovničtvo dijelom jur duglje nego german­ska plemena, kasniji Nimci. U Istočnoj Nimškoj (Ndr) su bili uzor-manjina, koj su se udvarali i politički vodje i ka­nili s njimi pokazati. Po političkom preokretu pred već od 20 ljet se je situacija Łu­ži­čkih Sorbov ipak počemerila, ali još uvijek moru služiti kao odličan primjer kako se manjinska pitanja pozitivno moru riješiti. Pravoda Łuži­čki Sorbi nisu nacionalna manjina nego su narod — ali bez vlastite države.

Hrvatska matica iseljenika predstavila je 14. novembra na sajmu knjig Interliberu u Zagrebu nakladničtvo hrvatskih manjin, ko ovo ljeto broji 180 naslovov najzanim­ljivije elitne knjižne produkcije Hrvatov ki živu izvan do­movine, u 12 zemalj sridnje i jugoistočne Europe. Rič je o, kako je istaknuo na predstavljanju ravnatelj Hmi Ma­rin Knezović, dijelu hrvat­skoga kulturnoga mainstrea­ma ki hrvatskomu kulturnomu naslijedju donosi nove vridnosti.

Gradonačelnik Zagreba Mi­lan Bandić u 14 ljet svojega mandata kao načelnik glavnoga grada Hrvatske još nikada nije bio kod Hrvatov u Gradišću. Ali redovito doha­dja na pohod Beču a je posebno povezan i s Hrvatskim centrom u Beču, čiji veliki i poduhvatni projekt hrvatsk­o­ga odnosno dvojezičnoga šk­ol­skoga sustava on kani podupirati. Milan Bandić je bio kandidat Socijaldemokrat­ske stranke Hrvatske. Kad je 2009. ljeta najavio svoju kandidaturu pri predsjedni­čki izbori su ga isključili iz stranke. Kao neodvisni kandidat je u drugom kolu izborov izgubio protiv sadaš­njega predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića. Kao načelnik Zagreba Mi­lan Bandić jedan je od najmoćnijih političarov Hrvatske.

U okviru skupne svetačnos­ti pred zgradom zemaljske vlade u Željeznu se je sabo­r­ski klub ÖVP-a skupa s ÖVP-tovaruštvom politički progo­njenih i priznavateljev Austriji“ spomenuo svih žrtav n­acionalsocijalizma. U zastupničtvu svih tih žrtav su se spomenuli zemaljskoga poglavara Gradišća inž. Han­sa Sylvestra (1934.-39.). On se je zalagao za samostalnu Austriju i je zbog toga došao u KZ kade su ga umorili 19. januara 1938. lj. Sylvester, rodom iz Nikištrofa, je bio po rangu najviša austrij­ska žrtva nacionalsocijalizma.

OSIJEK — U sklopu reprezentativne izložbe Likovna ba­ština obitelji Pejačević, u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku održano je prvo u cij­e­lom redu predavanj. Predavač, dr. Franjo Pajrić, predstavnik Hrvatske samoupr­a­ve u Šopronu, govorio je o ve­za Pejačevi­ćev i ugarskoga gr­a­da Šoprona.

Za Gradišćance, ki živu u Torontu i okolici, je vikend 26. i 27. oktobra bio velik doživljaj. Biškup Dijeceze Ž­eljezno, ekscelenc dr. Egidije Živković, je skupa s de­legacijom iz Gradišća pohodio Gradišćance, ki su pred mnogo ljet ostavili domaću grudu, su najvećim dijelom morali projti trbuhom za kru­hom prik velike vode i su se nastanili u „No­vom svitu“ na američkom kontinentu.

Zemlja Gradišće je 16. oktobra u Zagrebu povjesničaru dr. Mirki Valentiću predala »Časni znak Zemlje Gradišće«. Odlikovanje je na Austrijskom veleposlanstvu predala veleposlanica mr. A­ndrea Ikić-Böhm uz generalnu sekretaricu Ureda gradišćanske zemaljske vlade Moniku Lämmermayr i vladinoga nadsavjetnika Rihar­da Vlašića.