Gradišćanskohrvatske sociolingvističke okolnosti otežavaju skrb za jezičnu kulturu. Ali za tešku situaciju gradišćanskohrvatskoga jezika nisu krive samo negativne sociolingvističke prilike. Negativan udio u tom ima i gramatička norma, ku pisci i govorniki prem dobre normativne Gramatike, ne poštuju. Nositelj jezične kulture je istotako i kvalitetan i reprezentativan Rječnik gradišćanskohrvatskoga jezika, ki se stalno mora obnavljati i proširivati. Nažalost fali leksikografija i terminografija. Nezadovoljavajuća jezična izobrazba govornikov i piscev je velik problem za kulturu jezika. Publikacije, u ki vrvi od jezičnih falingov potkopavaju jezičnu kulturu. Jezični savjetniki ne postoju.
Slabo izobraženi pisci, novinari, publicisti, imaju negativan uticaj na jezičnu kulturu
Dokle nimški teksti, članki, publikacije, moraju kroz ruke lektorov, u gradišćanskohrvatskoj izdavačkoj djelatnosti lektorsko djelo nije običajno. U svakom slučaju su lektori važni za pisane i govorne medije.
Gdo je lektor?
Lektor je stručnjak za tekste. On dobro pozna jezik, gramatiku, rječnik i pravopis. Većina lektorov je završila študium jezika. Zato lektor zna dobro baratati jezikom. On autorom jezično ispravlja manuskripte i im poboljšava stil. Odgovoran je za kvalitet jezika. Iz toga gledišća je on čuvar jezične kulture. Pokidob da nije moguće študirati gradišćanskohrvatski jezik na austrijanski sveučilišći, nimamo ni jezično obrazovanih ljudi, a s tim je ograničeno i lektorsko djelo. Iako bi imali sve potribne normativne priručnike, nimamo školovane govornike s razvijenim osvidočenjem, da je važno poštivati vlašći standardni jezik. Jezična kultura naime mora postati dio društvene etikete, veli Marko Samardžija, hrvatski jezikoslovac (2000).
Kako kultivirati manjinski jezik?
Kultura jezika počiva na peteri temeljni stupi, to su:
- Hasnovanje jezika
- Istraživanje jezika
- Jezično savjetovanje
- Jezična kritika
- Reklama za jezik
1. Hasnovanje jezika
Da komunikacija more biti uspješna, se jezik mora hasnovati po odredjeni kriteriji. Nimška lingvistica Ulla Fix u svojem članku na temu „Ansprüche an einen guten (?) Text“ piše, da je za to potribno držati se normov. To konkretno znači, da se moraju poštivati regule gramatike, da bi tekst mogao biti korektan, prikladan i dobro formuliran. Govornik ili pisac mora formulirati precizno i adekvatno kulturnim i jezičnim konvencijam, da bi adresat mogao razumiti poruke (prispodobi Fix 2008). Cilj mora biti kultiviran jezik, a takov jezik je moguć samo ako je jezik školovan i ako su se i govornik/pisac i adresat naučili kritično producirati i recipirati poruke i tekste (prisp. Kilian/ Nier/Schiewe 2010).
Čitajte drugi put, na ki stupi kultura jezika još počiva.
(Agnjica Csenar-Schuster)