Pet stupov nosi kulturu jezika:

1. Hasnovanje jezika
2. Istraživanje jezika
3. Jezično savjetovanje
4. Jezična kritika
5. Reklama za jezik

Hasnovanje jezika
Nije dost hasnovati jezik. Da komunikacija more funkcionirati, se jezik mora hasnovati po odredjeni kriteriji. Potribno je, držati se normov. Poštivati se moraju regule gra­matike i konvencije kulture i jezika, drugačije ad­re­sat ništ ne razumi. Kultiviran jezik je školovan jezik.

Istraživanje jezika
Potribno je baviti se jezikom na znan­stvenoj razini. Pri­tom se istražuje, kako neka jezična zajednica hasnuje jezik i kakov je jezični sis­tem. Kad su jezične za­jednice u uskom kontaktu jed­na s drugom kot je to slučaj s Nimci i Gradiš­ćanskimi Hrvati, se ta kontakt manifestira i u jeziki. Svenek je tako da dominantan jezik manipulira on je­zik, ki nima toliko prestiža,  a to je u našem slučaju gradiš­ćanskohrvatski, koga preplav­ljuje nimški jezik. Kontaktna lingvistika se bavi posljedicami toga da ljudi napušćaju svoj jezik.
 

Jezično savjetovanje
Za osebujna jezična pitanja postoji institucija, unutar ke stručnjaki za jezik nudu rje­še­nja onim ljudem, ki imaju probleme s korektnom formulacijom i pisanjem. Za nimški je­zik su ili „Dudenredaktion“ ili „Institut für Deutsche Sprache“ u Mannheimu.
2003. ljeta je gradišćanskohrvatski jezični sistem opisan u Gramatiki. Gradišćanskohrvatska Gramatika opisuje, ka­ko narod ha­s­nuje jezik, ali ona od­re­djuje i jezične regule. Najkasnije otkada ima­mo Gramatiku, bi se u­nutar Znan­stvenoga in­sti­tuta ­Gra­dišćanskih Hrvatov, ki je izdao Gra­matiku, bio mogao etab­lirati gremij za jezično savje­tova­nje. „Je­zič­ni ABC“, koga sam koncipirala i sas­tavljala u o­kviru Zigh-a, bi bio mo­gao služiti kot orijentacija. To je naime priručnik s praktičnimi jezičnimi uputami, ke kratko i pregnantno objašnjavaju gu­s­te falinge i korektna rješenja s referencijom na Gramatiku.

Jezična kritika
Jezična kritika se pri ocjenjivanju tekstov i formulacijov re­di po kriteriju „prikladnosti“ (Angemessenheit). Kilian/ Niehr/Schiewe (2010: 41-42) velu, da su teksti i izjave pri­kladni onda:
a)     ako su gramatički korektni i semantički precizno formulirani
b)     ako ispunjuju komunika­tivna očekivanja razgovornoga partnera
c)     ako je njeva poruka jasna
d)     i u skladu s kulturnimi konvencijami.
Jezična kritika je važna zato, da se vidi kako bi se moglo bolje pisati ili govoriti i da bi bolje funkcionirala komunikacija. Smisao jezične kritike je, da se jezik hasnuje promišljeno i da se podupira kreativno formuliranje.

Zač je važna reklama za jezik, o tom čitaj­te drugi put. Reklama za jezik je zadnji stup, na kom počiva kultura jezika.

(Agnjica Csenar-Schuster)