Zač je potribna reklama za jezik?

Zato da bi manjinski jezik u javnosti nastao popularan, je potribno propagirati ga. Tomu na priliku služu naticanja (Wettbewerbe). Natica­nja u Hrvatskoj za najbolju novu hrvatsku rič priredjuje časopis Jezik. Podupira jezična kultura tim, da se upozorava na tudjice, ke nepotribno ulazu u hrvatski je­zik i da se jača svist o tom, da je potribno kre­iranje novih riči, da bi se mogao razvijati jezik. 2011. ljeta je nagradjena najbolja rič za „Tip­p­fehler“, i to „zatipak“. Spodobne akcije bi bile potribne i za gradiš­ćanskohrvatski jezik.

Kako korigirati imidž manjinskoga jezika u javnosti?

Kad se govornikom manjinsk­o­ga jezika uskraćuje pravo da hasnuju svoj jezik u obrazova­nju dice, njev jezik nima nikar­kov status. Ali kad vlada odredi da se službeno neka hasnuju dva jeziki, da i ma­njinski jezik neka služi za javne funkcije, manjinski jezik dostaje status. Tako se ne korigira samo imidž manjinskoga jezika u javnosti, nego se propagira i njegov sta­n­dardizirani oblik unutar jezične zajednice. Svim mje­ram za očuvanje jezika mora u skladu s glasovitim sociolingvistom Fishmanom pret­hoditi kampa­nja, ka dokončava diskriminaciju manjincev zbog jezika (prisp. 2008: 334). U Gradiš­ću političari svenek nanovič na­glašavaju mirnu koegzistenciju Gradišćan­skih Hrvatov s Nim­ci. Ali diskriminirana jezična zajednica sve podnaša, da ju većina ne bi ponižavala. U pogledu na to piše sociolingvist Nelde, da su pri iskanju djelatnoga mjesta u prednosti svenek pripadniki većine. Kad i pripa­d­niki manjine kanu iste šanse kot većinci, oni to moru dosti­g­nuti samo uz napušćanje jezika (2008: 290).

Ča je pozitivna diskriminacija?

Kad političari ne vidu jezični konflikt, onda to ne znači, da jezični konflikt ne postoji. Tipično za jezike u kontaktu je svenek odredjen konfliktni potencijal, veli Nelde. Zato on potribuje, da manjine u većjezičnoj zemlji neka imaju kvalitativno bolja prava nego ve­ćin­ski narod. Manjina nije zato manjina, kad je brojčano ma­nja nego većina, nego zato, kad je ona u socijalnom pogledu slabija. Nelde spominja takozvanu „pozitivnu diskriminaciju“ i potribuje da vlada privilegira slabiju jezičnu zajednicu (prisp. ibid.: 300).

Kako proširiti jezik? 

Kad se manjinskomu jeziku poboljšava status, se on importira u različne domene. Za sociolingvista je dom­e­na područje, na kom se hasnuje jezik (pri­spodobi Sallabank 2011: 280). Zato je planiranje jezičnoga statusa povezano s propagira­njem jezika. Područja, na ki se mora proširiti jezik su:

• politika, administracija, jurisdikcija
• školstvo i cijelo obrazovanje
• mediji
• Crikva
• gospodarstvo.

(Agnjica Csenar-Schuster)