Kako živiti od jezika?
Status i rentabilitet manjinskoga jezika se more poboljšati samo onimi mjerami, ke govornikom jezične manjine pružaju materijalno dobrostanje. Morebit Vam još odzvanja u uhu reklamni slogan Gospodarske komore: „Geht’s der Wirtschaft gut, geht’s uns allen gut“. Baza dobrostanja je uspješna ekonomija.
U istom dahu moremo reći: Baza zdravoga jezika je uspješna ekonomija. Da bi jezik mogao nastati štabilan, mu se mora dati publicitet. Mora se probuditi ekonomski potencijal jezične zajednice. Nonšlantno rečeno: Človik mora spoznati, da se s jezikom moru zaslužiti dobri pinezi. Svi bi se ga kanili učiti, kad bi samo nosio profit! I najednoč bi nastao popularan.
Jezik je produkt kotno parfem
Jezični marketing funkcionira istotako kotno produktni marketing (prisp. Baker/Prys Jones 1998: 221-227). Prvo se mora definirati produkt. Naš produkt je jezik. Ki detalj jezika u okviru našega produkta „jezik“ kanimo komercijalizirati?
- Je to standardizirani oblik jezika skupa s novo stvorenimi riči?
- Je to razgovorni jezik, ada kolokvijalni stil?
- Je to akviriranje novih interesentov za manjinski jezik?
- Je to alfabetiziranje govornikov?
Staviti prioritete je najvažnije. Reklamirati jezik u svojoj cjelini ne donaša rezultate, velu Baker/Prys Jones. Unajper se mora odrediti ciljna grupa i sondirati potriboće potencijalnih konzumentov. To znači da se moraju izviditi peršonski motivi konzumentov jezika, ki moru uticati na jezično ponašanje, simpatije i antipatije prema jeziku, da se produkt, koga kanimo prodati — a mi kanimo prodati jezik — more dobro plasirati. Zato se mora ispitati javno mišljenje u ciljnoj grupi, za ku kanimo promicati jezik (Sprachwerbung).
Probuditi atraktivitet jezika
Na priliku je važno doznati, ke interese imaju roditelji, kad su konfrontirani s odlukom, je li će se njevo dite učiti gradišćanskohrvatski jezik u školi ili bolje ne. Ako nije poznato, ča roditelji kanu, se ne more pokrenuti podučavanje gradišćanskohrvatskoga jezika u škola. Čim se dozna, kakova potribovanja imaju konzumenti, se more početi s reklamom, ka je adekvatno skrojena za ciljnu grupu. Produkt, ki se zove jezik, moramo prezentirati atraktivno, da bi zbudio pozitivne asocijacije. Ako konzumentu kanimo prodati standardni jezik, moramo te izraze, ke kanimo širiti, privlačno razglašavati. Ako jezik kanimo proširiti na daljnja područja, moramo kreirati strategije, kako forsirati hasnovanje jezika, na priliku povezano s plasmanom vina. Baker/Prys Jones znaju, da se dobro prodava samo on produkt ki je perfektno pogodio potriboće konzumentov. Potencijalnim konzumentom se jezik mora prezentirati tako, da se u nji zbudi želja za učnjom jezika.
(Agnjica Csenar-Schuster)