CINDROF/KLIMPUH/BEČ — Farnik u Cindrofu i Klimpuhu i dušobrižnik za gradišćanskohrvatsku vjersku zajednicu u Beču, kanonik monsinjore Tome Krojer je 27. maja svečevao svoj 60. rodjendan (Hrvatske novine su o tom pisale). Kako je sām rekao, slavio je i svečevao nekoliko puti: s rodbinom, prijatelji, vjerniki u obadvi fara a ne na zadnje i s hrvatskom vjerskom zajednicom, pred svim i s „Celjanskom braćom“ prilikom sv. maše i po maši nedilju, 6. junija u Hrvatskom centru u Beču.

MJENOVO/FILEŽ/KLIM- PUH — 28. aprila otpravio se je velik broj vjernikov iz Mjenova, Fileža a neki i iz okolišnih sel, jedni piše, drugi autobusom ili privatnimi koli u Klimpuh na shodišće »Putujućoj Mariji Celjanskoj«. U 18 ura ulazili su pišaki noseći cvijećem okinčene križe, a s njimi i vjerniki u crikvu, kade ih je dočekao i pozdravio mjesni farnik mons. kan. Tome Krojer. Farnik Fileža i Mjenova Marko Jukić svečevao je s narodom sv. euharistiju, ku su svetačno oblikovali Mjenovski crikveni zbor i mladi tamburaši Brezovci tako, da je i narod mogao mnogo jačiti. Po sv.

PINKOVAC — Katoličanska Mladina Pinkovac je na Veliki Petak po tradicionalnom križnom putu odibrala novi odbor. Mandat dosadašnjega odbora je kod dvih izvanrednih sjednic podužen. Jednoč da bi mogla završiti projekt »Putujuća Celjanska Marija« u Pinkovcu 2008./09, a drugič da novi neiskusan odbor ne bi morao zahadjati s posljedicom poplave, ka je strašno pogodila prostorije mladine i zničila pohištvo seoske Katoličanske mladine.

Sadašnji farnik u Klimpuhu i Cindrofu i dušobrižnik gradišćanskohrvatske vjerske zajednice u Beču duh. savj. časni konzistorijalni savjetnik kanonik mons. Tome Krojer, svečuje svoj 60. rodjendan. Prilikom njegovoga jubileja je Hrvatska redakcija Orf-a Gradišća producirala portret o rodjenom Vulkaprodrštofcu Krojeru. Tome Krojer je 27. maja svečevao svoj 60. rodjendan. Rodjen je u Vulkaprodrštofu. Studirao je teologiju u Beču i je za ta čas bio angažiran i u Hrvatskom akademskom klubu a na početku i kao simpatizant folklornoga ansambla Kolo-Slavuj. Za svećenika je zaredjen na Petrovu, 29.

Hrvati su zadržali i staroslavensko bogoslužje, ko upotribljavaju onda kad kanu posebno naglasiti svečano svečevanje bogoslužja, tako na primjer i na veće svetke. Zato je zbor sv. Emerika na Duhe u Kisegu jačio I. staroslavensku mašu Albe Vidakovića pod peljanjem Mirka Berlakovića utemeljitelja i zborovodje Crikvenoga zbora svetoga Emerika. KISEG — Za vrime svete braće Ćirila i Metoda, ki su širili bogoslužje na slavenskom jeziku (IX. stoljeće) su i Hrvati poprimili slavensku liturgiju bogoslužja. Samo u veći dalmatinski varoši se je vršilo bogoslužje na latinskom.

Ako nas je Jezuš ljubio Ljubav Božja se u tom pokaže, da se daruje. Presveto Trojstvo postoji u darovanju. Otac se daje Sinu, a Duh Sveti sve daruje najzad Ocu. Ovo se dogadja od vijeka i dogadjat će se navijeke. Bog se je u Jezušu Kristušu darovao i nam. Stvorio je muža i ženu, ki opet davaju život dalje u dici. Bog stvorio je prvu ženu Evu i je svaku ženu u Mariji nanovo stvorio u Božjem izdanju. Stvorio je Petra ribara i na novo ga je rodio kao ribara ljudi. Stvorio Mariju Magdalenu, grišnicu i ponovu ju je stvorio kao svetu Magdalenu.

Apoštoli su bili zajedno po Jezuševom unebostupljenju i su zajedno devet dan molili i čekali obećanoga Duha Svetoga. U molitvi stupi na nje Duh Sveti. Človik, ki se ne zna povući u samotu i ne zna moliti, nikad neće doživiti pravo obraćenje. U buki-viki nima Boga. Spusti se na apoštole Duh Sveti u ognjeni jeziki. Bili su tako srićni, blaženi, da su neki mislili, da su pijani, da su se napili slatkoga vina. Od straha ispred židovi su se zatvorili, a sada idu med narod, i bez straha počnu glasiti toga Jezuša, koga su na križnom putu ostavili.

I ako susrećemo mnogo ljudi, mladine, ki su ravnodušni prema vjeri, ili su nevjerni, ipak se pitaju da li idu pravim putem. Iako imaju mnogi mladi sve zemaljsko dobro, ča si nek želju i još ćutu, da im nešto fali. Ovde u Juri, htio sam susresti mlade ljude, gimnazijalce, ki su me počeli nek tako uz put pozdravljati. Ali nek najednoč mi velu, da bi se rado s manom porazgovarali. Pitao sam je, kako da se hoćete s manom porazgovarati. Rekli su mi: Vi ste nam nekako jako simpatični. I tako je počelo.

Imati dobroga prijatelja, gdo drugi bi to mogao biti, nego svoja majka. Ča nastane iz takovoga diteta, ko ostavi svoju dobru majku? Ne mari se za nju, još i umori ju, i ovo se dogadja. Kakovu sriću more očekivati ovakov človik? Koga će moći ovakov človik ljubiti? Komu će znati biti zahvalan, ako svojoj majki ne? Komu će biti na veselje, ako svojoj dobroj majki ne? A ča se stane s takovim človikom, kad još boljega prijatelja od svoje majke ostavi, Boga? Imati dobru majku, ka mu nek dobro kani. Imati Boga, ki človiku još bolje kani. Bog nam je otac, majka, brat, sestra i prijatelj.