Nam nije problem partijska politika u školi nego manjak dice i hrvatskoga podučavanja

Petar Tyran

S ovim tajednom su u is­točnoj Austriji, a tim i u Gradišću škole opet otvorile svoja vrata. Za hrvatski jezik u škola još žakljivi po­č­e­tak — uz sve poteškoće zbog korona pandemije — jer pod­učavanje hrvatskoga jezika po naši dvojezični škola širom Gradišća je sigurno trpilo od zatvaranja škol još na pro­tu­liće. A sada uopće ne ide za to, gdo u koj školi more us­pi­ti do peljajuće pozicije. Da je zato u najveć slučajev potri­b­na prava partijska knjižnica, dakle i oficijelni pristup vladajućoj stranki, je poznato i se zna. Ali ne ide zato da bi sada kritizirali te učiteljice, ke ipak stižu na vrh u školskoj upravi i postaju ravnateljice. Moglo bi se to naime i tako tumačiti, da su tako uvjerene od svojega poziva kao peda­gogice, da još i pristanu na partijskopolitički pritisak, da pristupu dotičnoj političkoj stranki, samo da bi došle do te pozicije, da moru nešto pokrenuti na području obrazovanja. A u tu svrhu akcep­tiraju i političku podanost da bi došle do te pozicije.

U Austriji 423.000 nezaposlenih i 450.000 zaposlenih ki djelaju skraćeno djelatno vrime

Na novinskoj konferenciji u Beču ministrice djela i gosp­o­darstva Christine Aschbacher i Margarete Schramböck su govorile o aktualnom stanju na tržišću djelatne snage i oporavku gospodarstva od posljedic koronakrize. Oba­dvi su naglasile kako su „p­o­trošnja i investicije“ trenuta­čno najvažnije za gospodarski oporavak zemlje.

Tagovi: 

Srpkinja kandidatica za predstojnicu 5. bečkoga kotara, evo zač se zalaže!

Socijaldemokratska stranka Austrije (Spö) kandidira na bečki izbori 11. oktobra, jed­nu Bečanku srpskoga porijekla za predstojnicu 5. be­čkoga kotara Margareten: Silvija Janković, čiji roditelji su porijeklom iz Smedereva, je jur dugo aktivna u Spö-u.

BEČ — „Moji roditelji su se krajem 1970-tih doselili iz Sr­bije u Beč. Naša obiteljska ku­ća se nalazi u Smederevu, ki se, kao i Beč, nalazi na Dunaju i s obiteljom ju uvijek pohadjam. Kao Bečanka srpskoga porijekla smatram da je mirni suživot u Beču osobno bogatstvo i to že­ljim prenositi svojemu si­nu“, rekla je ona za Tanjug.

Tagovi: 

Zatvara Madjarska granice samo zbog ko­ronapandemije ili je to jur vježba za kašnje?

Petar Tyran

Evo, sada se je Austriji pridružila Madjarska i je dva tajedne po Austriji zatvorila svoje granice. Službeno argumentiraju u M­adjarskoj tim, jer kani onemogućiti ili barem otežati u­voz, import koronavirusa iz drugih zemalj. To se tiče gra­ničnih prelazov na jugu iz Ru­munjske, Srbije i Hrvatske a takaj i Slovenije, na zapadu iz Gradišća, Austrije, na sjeve­ru iz Slovačke a na istoku iz U­krajine. Kako će se to izraziti na malogranični promet ćemo stoprv viditi. To se tiče dnev­nih djelačev i zaposlenikov, ki putuju s jedne strane granice na drugu. U pogledu na Ukrajinu zapravo nije pozn­a­to koliko ljudi putuje dnevno u Madjarsku. Iz Rumunjske se zna, da čuda ljudi putuje pred svim kroz Madjarsku i kod Hegyeshaloma ods. Mikištrofa (Nickelsdorf) prik gra­nice u Austriju. To je uglavnom tranzit kako moremo o­­cijeniti po prometu na jednoj od najgušće frekventiranoj autocesti u Austriji, na A 4.

U Austriji manje zaraženih: od 2450 povratnikov iz Hrvatske u Štajersku samo je 6 pozitivnih

U Austriji se je u petak ča ­to laglje dihalo, odsapalo. Prvi put po dugom vrimenu u jed­­nom danu je već izliječenih nego novozaraženih. U proteklih 24 uri zabilježeno je 229 novih slučajev zaraze k­o­ronavirusom, a 277 osob je ozdravilo. Po dugom vrimenu je i broj aktivno Covid-19 oboljelih pacijentov smanjen za 48 i sada iznosi 3.263. Na bolničkom liječenju je 146 osob, uključujući 27 u intenzivnoj njegi, ča je za tri osobe više nego četvrtak.

Tagovi: 

Plenković diplomatom: Manjine u hrvatskoj vladi su europska poruka susjedom

Sudjelovanje nacionalnih ma­njin u hrvatskoj vladi poruka je europskih i univerzalnih vridnosti zemljam u okr­u­ženju, izjavio je u srijedu, 26. augusta hrvatski premijer A­ndrej Plenković u razgovo­ru s diplomati. On je u Ba­n­ski dvori predstavio članom diplomatskoga zbora nove čl­anice i člane vlade, osnovne smirnice nje programa i klju­čne političke izazove pred Hrvatskom. Rekao im je ka­ko „očekuje intenzivnu i otvorenu komunikaciju i da uz jačanje gospodarstva, izgra­d­nju tolerantnoga društva i rješavanja otvorenih pitanj sa susjedi ojačamo odnose izmed Hrvatske i vaših držav“.