Karikatura 23.09.2011
sri, 21/09/2011 - 19:10P. Palković
P. Palković
5. sept. u Gospodarskoj komori u Željeznu su podilili »Dr. Lovre Karall-nagrade«. Med dobitniki (6) su i Trajštofka Kristina Schanta i Velikoborištofac mr. Marin Berlaković, ki je odlikovan za svoje diplomsko djelo o razvitku Hrvatskih novin. Kristina Schanta se je bavila bolesti strume i njegovimi posljedicami. Nagrade su dotirane med 1000 i 1500 E, a predao ih je ministar Niki Berlaković. Lovre Karall je bio prvi zemaljski poglavar Gradišća u Drugoj republiki, a uza to jedan od suutemeljiteljev Hrvatskih novin.
U zadnje vrime sam puno razmišljao o tom, kako je mogao Otac Bog gledati svojega Sina Jezuša Kristuša na križu?! Ako Bog ne more trpiti, onda je Otac Bog gledao svojega Sina tako ravnodušno, ostao je mrzao kao mramor. Je to moguće? Je moguće, da se Oatc Bog nije plakao, turobio nad svojim Sinom, kad ga je vidio kako trpi i umira?
Gdo se opravlja neuredno, on ostavlja čemeran dojam i propušća već-ku šansu. Modni eksperti znaju, kako se človik s jednostavnimi triki more šik opravljati i se dobro ćutiti u svojoj koži.
Inteligencija ima mnogo obrazov. Čim već svojstav inteligencije neki človik ima, tim bolje si on more zapametiti sadržaje, ke se uči. U sljedećem spominjamo 8 različnih vrsti inteligencije:
Ovo ljeto je turneja folklorne grupe Poljanci iz Vulkaprodrštofa peljala kroz Kanadu i Sad (Sjedinjene Američke Države/Usa). Poljanci su putovali 12 dani dugo, a pogledali su si Toronto, Kitchener, Albany i New York City. Održali su dva jako uspješne nastupe, a treti, u New Yorku, se je nažalost morao otpovidati zbog hurikana »Irene«.
Scenski i skraćeni prikaz je ovo istinitoga dogadjaja u južnom Gradišću, kad su naciji hapsili ugarske Židove i je u marcu 1945. gonili prema kocentracijskim logorom. To je za nje značilo sigurnu smrt. Malo ki od njih se je mogao spasiti. Jedan izmed njih, mladi Židov iz Sambotela Görgy Krausz, je preživio kad su ga brat i sestra Martin i Frieda Legath skupa s njevom majkom Giselom shranili na podu svojega škadnja u selu Deutsch Ehrensdorf. Zato da su spasili dva Židove ih je država Izrael, organizacija Yad Yashem odlikovala i imenovala »Pravičnim med narodi«.
U Koljnofu u suradnji s hrvatskimi seli, društvi i organizacijami širom Gradišća (Austrija, Slovačka i Ugarska) 1. oktobra o. lj. predvidjaju organizirati »Sajam gradišćanskih Hrvatov«. Svako selo bi imalo svoj štand.
KOLJNOF — Hrvatska manjinska samouprava Koljnof poziva hrvatska i mišovitojezična sela u ugarskom, austrijkom i slovačkom dijelu Gradišća, nadalje grade, društva i zajednice, da bi sudjelovali na »Sajmu gradišćanskih Hrvatov«.
Kako izjavi i u pozivu piše inicijator i glavni organizator ovoga projekta, Petar Mogyorósi komu puno pomore Ingrid Klemenčić, „Već ili manje jur poznamo jedan drugoga. Najdemo se na fešta, na priredba, imamo različite kontakte prik obitelji, prijateljev i tako dalje.